Arhiva » Vesti » Glas javnosti 10.05.2008
Uhapšen novinar Kurira
Oliver Nikolić proveo u pritvoru punih pet sati, ali je uspeo da dokaže da su čekovi kojima je američka Nešnal sekjuriti benk finansirala DOS zapravo lažni
Glas javnosti subota, 10. maj 2008.
BEOGRAD - Demokratsku opoziciju Srbije i narodni pokret Otpor godinama je finansirala američka banka Nešnal sekjuriti benk, kako bi im pomogla da sruše Miloševićev režim i dokopaju se vlasti 5. oktobra 2000. godine!
Do potvrde ovog ekskluzivnog otkrića o kome se do sada samo spekulisalo, Kurir je došao iz prve ruke - od čoveka koji je upravo ove čekove lično dobio iz ruku Čedomira Jovanovića tokom 2000. godine!
On otkriva da je američka banka imala poseban fond, čija su sva sredstva bila opredeljena za pomaganje DOS-a. Pomoć tadašnjim opozicionarima stizala je upravo u nevažećim čekovima.
- Do čekova sam došao još pre osam godina, a lično mi ih je uručio Čedomir Jovanović po nalogu Zorana Đinđića. Javna tajna je bila da je od 1994. godine do 2000. u Srbiju ušlo čekova te američke banke u vrednosti od 450 miliona dolara i da su te pare služile za finansiranje DOS-a i Otpora. Pošto je bilo rizično da se oni unovčavaju u zemlji, mada je bilo pokušaja, to se praktikovalo u ekspozituri budimpeštanske banke u Segedinu - prepričava detalje sumnjivih transakcija čiji su glavni akteri bili politički prvaci tadašnje opozicije.
Inače svi čekovi su ispisani na sumu od 2.000 dolara i glase na donosioca. Ukupno je emitovano čekova u vrednosti od 5 milijardi dolara, od kojih je u Srbiji i dalje u opticaju 20 miliona dolara.
UNS: INSPEKTORI, POŠTUJTE ZAKON
Udruženje novinara Srbije zabrinuto je zbog saznanja da su poreske inspektore filijale Stari grad, koji kontrolišu poslovanje izdavača dnevnog lista Kurir - Kurir net telefonom pozvali pretpostavljeni, kako se navodi u saopštenju uredništva ovog dnevnog lista, „sa jasnim uputstvima da moraju nešto da nađu“.
UNS insistira na striktnom poštovanju zakona, propisa i procedure, prilikom finansijske kontrole bilo kojeg medija.
UNS ističe da uređivačka politika i izbor tema za koje se opredeljuju pojedini mediji ni na koji način ne smeju da budu razlog da državni organi kontrolišu medije. U protivnom takvi postupci moraju biti shvaćeni samo kao pritisak na slobodu medija, saopštila je Informativna služba UNS.
Poslovanje same banke do te mere je kontroverzno da nije utvrđen tačan način na koji je ona prestala da posluje. Prema jednoj verziji, ona je likvidirana još 1991. godine, a prema drugoj se to desilo mnogo kasnije, nakon 5. oktobra 2000.
Međutim, iako se ispostavilo da je policija znala da je reč o nevažećim čekovima, nijedan od uglednih demokratskih lidera nije uhapšen u pokušaju da ih unovči, već su se takvi slučajevi zataškavali. Prvi na koga se policija nameračila, u pokušaju da se najoštrije razračuna, bio je novinar Kurira Oliver Nikolić, koji je baveći se istraživačkim radom pokušao da unovči jedan takav ček. NJega su juče uhapsila dva inspektora Gradskog SUP, a u „pritvoru“ je proveo punih pet sati, od 11 do 16 časova!
- Imao sam kod sebe ček na 2.000 dolara koji glasi na donosioca i sa njim otišao u ekspozituru Komercijalne banke na Trgu Nikole Pašića. Uz ček, uredno sam pokazao i ličnu kartu, ali mi je rečeno da je njihova praksa takva da najpre provere brojeve čeka u banci u kojoj je izdat i da će mi se javiti sutradan. Juče ujutru me je šef te ekspoziture pozvao i čim sam kročio u njegovu kancelariju, banula su dvojica inspektora, od kojih je jedan lično bio šef Odseka za suzbijanje prevara i falsifikata Saša Marković - priča Nikolić.
On kaže da ga je spaslo to što je kod sebe, svom srećom, imao pismeni radni nalog redakcije kojim se potvrđuje da je u stvari bio na novinarskom zadatku i u kome su navedeni svi podaci čeka.
- Kada sam im to pokazao, shvatili su da nije reč ni o kakvom kriminalcu, falsifikatoru i prevarantu, već o novinaru na zadatku - kaže naš kolega koji je nakon ovog, otišao na drugi zadatak, da prati izbore na Kosmetu.
Autor:
Ekipa Glasa javnosti
Do potvrde ovog ekskluzivnog otkrića o kome se do sada samo spekulisalo, Kurir je došao iz prve ruke - od čoveka koji je upravo ove čekove lično dobio iz ruku Čedomira Jovanovića tokom 2000. godine!
On otkriva da je američka banka imala poseban fond, čija su sva sredstva bila opredeljena za pomaganje DOS-a. Pomoć tadašnjim opozicionarima stizala je upravo u nevažećim čekovima.
- Do čekova sam došao još pre osam godina, a lično mi ih je uručio Čedomir Jovanović po nalogu Zorana Đinđića. Javna tajna je bila da je od 1994. godine do 2000. u Srbiju ušlo čekova te američke banke u vrednosti od 450 miliona dolara i da su te pare služile za finansiranje DOS-a i Otpora. Pošto je bilo rizično da se oni unovčavaju u zemlji, mada je bilo pokušaja, to se praktikovalo u ekspozituri budimpeštanske banke u Segedinu - prepričava detalje sumnjivih transakcija čiji su glavni akteri bili politički prvaci tadašnje opozicije.
Inače svi čekovi su ispisani na sumu od 2.000 dolara i glase na donosioca. Ukupno je emitovano čekova u vrednosti od 5 milijardi dolara, od kojih je u Srbiji i dalje u opticaju 20 miliona dolara.
UNS: INSPEKTORI, POŠTUJTE ZAKON
Udruženje novinara Srbije zabrinuto je zbog saznanja da su poreske inspektore filijale Stari grad, koji kontrolišu poslovanje izdavača dnevnog lista Kurir - Kurir net telefonom pozvali pretpostavljeni, kako se navodi u saopštenju uredništva ovog dnevnog lista, „sa jasnim uputstvima da moraju nešto da nađu“.
UNS insistira na striktnom poštovanju zakona, propisa i procedure, prilikom finansijske kontrole bilo kojeg medija.
UNS ističe da uređivačka politika i izbor tema za koje se opredeljuju pojedini mediji ni na koji način ne smeju da budu razlog da državni organi kontrolišu medije. U protivnom takvi postupci moraju biti shvaćeni samo kao pritisak na slobodu medija, saopštila je Informativna služba UNS.
Poslovanje same banke do te mere je kontroverzno da nije utvrđen tačan način na koji je ona prestala da posluje. Prema jednoj verziji, ona je likvidirana još 1991. godine, a prema drugoj se to desilo mnogo kasnije, nakon 5. oktobra 2000.
Međutim, iako se ispostavilo da je policija znala da je reč o nevažećim čekovima, nijedan od uglednih demokratskih lidera nije uhapšen u pokušaju da ih unovči, već su se takvi slučajevi zataškavali. Prvi na koga se policija nameračila, u pokušaju da se najoštrije razračuna, bio je novinar Kurira Oliver Nikolić, koji je baveći se istraživačkim radom pokušao da unovči jedan takav ček. NJega su juče uhapsila dva inspektora Gradskog SUP, a u „pritvoru“ je proveo punih pet sati, od 11 do 16 časova!
- Imao sam kod sebe ček na 2.000 dolara koji glasi na donosioca i sa njim otišao u ekspozituru Komercijalne banke na Trgu Nikole Pašića. Uz ček, uredno sam pokazao i ličnu kartu, ali mi je rečeno da je njihova praksa takva da najpre provere brojeve čeka u banci u kojoj je izdat i da će mi se javiti sutradan. Juče ujutru me je šef te ekspoziture pozvao i čim sam kročio u njegovu kancelariju, banula su dvojica inspektora, od kojih je jedan lično bio šef Odseka za suzbijanje prevara i falsifikata Saša Marković - priča Nikolić.
On kaže da ga je spaslo to što je kod sebe, svom srećom, imao pismeni radni nalog redakcije kojim se potvrđuje da je u stvari bio na novinarskom zadatku i u kome su navedeni svi podaci čeka.
- Kada sam im to pokazao, shvatili su da nije reč ni o kakvom kriminalcu, falsifikatoru i prevarantu, već o novinaru na zadatku - kaže naš kolega koji je nakon ovog, otišao na drugi zadatak, da prati izbore na Kosmetu.
Autor:
Ekipa Glasa javnosti
Preuzeto sa sajta glas-javnosti.co.yu »
Komentari na drugim sajtovima
Uhapšen novinar Kurira
Glas javnosti19 komentar(a)
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi



Komentari
А и остали курири донос истеинформације, па их не хапсе. Све угледне економскепубликацијелијепо саопштавају чињенице о"Независном" банкарском систему познатом у САД као Федералне резерве. Дакле, типично је само за мозак Паје Патка да не препознаје приватну банку повезану са Групом Билдерберг и рецим шпекулантског референта Сороша.
Да ли знате која је најмоћнија институција у САД Не, није амерички председник. Није ни Врховни суд, ни ЦИА, ни ФБИ. Конгрес и Сенат, још мање. Најмоћнија инстутуција у САД је ова приватна банка - ФЕД. Банка која штампа долар, да ствара „новац ни из чега“, баш онако како је то ура|ено пре 300 година у Енглеској. А и чекове, зашто не, нарочито акоје то у функцији ширења америчке Томахавк-демократије.
Оно што може новац, не може ни највећа војска.
Оно што не може гласачка кутија, могу Сорошеви шпекулантски долари и чекови. Само треба потражити локалну гамад, служинчад.
Огромна количина свеже одштампаних америчких долара одавно нема апсолутно никакво реално покриће, осим слијепе вјере власника да у рукама заиста држе опипљиву вриједност. И наши „револуционари“ су умјесто машинки држали лијепо дизајниране чекове и уновчавали их у земљи боравка и стручног усавршавања будућег гувернера. Сегедин, како топознато звучи. Уновчавање чекова – дипломски рад?
Каква се тек темпирана бомба крије у тонама америчких државних обвезница, врућих долара, чекова без покрића... Шта ли ће урадитиони дечки у црним мајцама са црним чековима без покрића ако их нијесу конвертовали у омиљене производеза подизањедуха и тијела...
У сваком случају амерички долар представља гомилу лијепо дизајнираних папира. А и чекови су то, као што нам и Ваш новинар показа и потврди економску теорију и збиљу. То је само врх леденог бријега пројекта владавине свијетом. О првој новчаници од једног долара, украшеној традиционалним симболима једне конспиративне организације интернационалног карактера да и не говоримо.
Национални дуг САД је данас близу девет трилиона долара (амерички трилион има 12 нула). Визуелно, један трилион у новчаницама од 1000 долара чини хрпу високу 100 километара. То је само онај дуг који је направила држава у име грађана. Када се овоме додају и дугови од пословних и потрошачких кредита то је преко 45 трилиона долара. У ОВУ СУМУ НИЈЕСУ УРАЧУНАТЕ 2.000 ДОЛАРА КОЈЕ ЈЕ У ФОРМИ ЧЕКА УХАПСИЛАИ ВЈЕРОВАТНО ПРОСЛИЈЕДИЛА ЕКСПОЗИТУРИ ФЕДЕРАЛНИХ РЕЗЕРВИ – „НАРОДНОЈ“ БАНЦИ СРБИЈЕ. Наравно, због експертизе, пошто тамолежи све сам експерт до експерта.
Знам, одговориће опет, у одсуству аргумената, да је то ујдурма једног таблоида. Чињенице су тврдоглаве, а њихово усмено и „писмено“ демантовање је, заправо највећи жути таблоид, одлазећи, који нам оставља 27 милијарди РЕАЛНОГ ДУГА ДОЛАРСКОГ.
Ко зна, можда „пребијемо“ дуг неким њиховим изумом, чеком безпокрића, почтога динаром безпроизводње, свакако не можемо.
Очекујем који „чек“ са Космета (Чек од Чеку?).