Sve se manje razumeju Srbi i Mađari

Nedavno je vlada Subotice predložila, a mesni parlament usvojio, incijativu da se od 2009/10. u osnovnim školama na teritoriji grada mađarski i hrvatski jezik izučavaju kao izborni predmeti. Lokalna samouprava ju je prosledila Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, koji treba da je predloži Ministarstvu prosvete. Ako bude prihvaćena i na republičkom nivou, Subotica će biti prvi grad u Srbiji gde će, posle više od decenije, ponovo osnovci učiti jezik društvene sredine kao predmet čija ocena ulazi u prosek.

– U subotičkim školama đaci koji nastavu pohađaju na srpskom mogu da uče mađarski ili hrvatski jezik, ali kao fakultativni predmet, dakle jedan čas nedeljno, ali ocena ne ulazi u prosek – kaže pomoćnica gradonačelnika LJubica Kiselički. – Nažalost, takvo učenje u praksi ima mnogo problema, a najveći je što se učenici vremenom osipaju i ne trude naročito, tako da je krajnji rezultat veoma skroman. Zato smo sve više smo suočeni s jezičkom barijerom među mlađim generacijama: niti Srbi znaju mađarski, niti Mađari srpski, a kako su u Subotici srpski, mađarski i hrvatski službeni jezici, treba da ih što više ljudi zna.

Po njenim rečima, interesovanje roditelja čija se deca školuju na srpskom jeziku za učenje mađarskog je veliko i ove godine ih se 2.600 prijavilo da im deca ovaj jezik uče kao fakultativni.

– Mada interesovanje za učenje hrvatskog kao fakultativnog predmeta nije toliko, prevenstveno jer ga oni koji ga ne uče u školi ipak razumeju. Kako je Hrvatsko nacionalno vijeće želelo da se i njihov jezik uči kao izborni, prihvatili smo i tu inicijativu, uz ogradu da bi, ako Ministarstvo to odobri, morali da se izrade udžbenici i, naravno, mora da postoji dovoljno zainteresovanih roditelja – kaže ubica Kiselički. – Udžbenika za mađarski već ima, jer su postojeći za mađarski kao fakultativan, inače arhaični, u Pedagoškom zavodu Vojvodine osavremenjeni. Ako iz fakultativnih pređu u izborne predmete, za njihovo učenje će se roditelji slobodno opredeljivati.

Inače, nešto slično, ali na predškolskom nivou, već postoji u vrtićima Sente, gde roditelji mogu da se opredele da li će im deca u grupama na mađarskom ili srpskom, učiti i drugi jezik, pa je pola aktivnosti na jednom, a pola na drugom jeziku. Posle dve godine testiranja su pokazala da su ovi predškolci uspeli prilično dobro da savladaju svoj nematernji, ali jezik koji sredina gde žive govori.

D. Devečerski

Poslato 21.11.2008