Arhiva » Vesti » Glas javnosti 12.06.2008
Župljanin pao za vladu?
Optuženi je na prvom saslušanju negirao da jelll Župljanin, tvrdeći da je on Branislav Vukadin, zbog čega će da mu rade DNK analizu krvi. Izvori GLasa tvrde da je zaista uhapšen Župljaninlll Akcijom rukovodio tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević. Župljanin uhapšen u stanu u Dunavskoj pet u Pančevu, čiji je vlasnik Nikola Tepić. Nije se opirao pri hapšenju lll Na slobodi su još ostali Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Goran Hadžić
Glas javnosti četvrtak, 12. jun 2008.
BEOGRAD - Stojan Župljanin uhapšen je u stambenoj zgradi u Pančevu - saopštili su juče Tužilaštvo za ratne zločine, policija, vođa akcije, tužilac Vladimir Vukčević, šef Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim LJajić. Hapšenje je pozdravio svet i Evropa, a sam optuženi je na prvom saslušanju negirao taj identitet tvrdeći da je on Branislav Vukadin, na šta je istražni sudija Dragan Plazinić naredio da policija utvrdi identitet uhapšenog. Izvori Glasa tvrde da je uhapŠena osoba Stojan Župljanin.
I sve se to događalo na dan kada je konstituisan novi saziv Skupštine Srbije i u jeku pregovora o formiranju vlade.
Ovim hapšenjem, na slobodi su ostala još tri optuženika koje Hag traži: Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Goran Hadžić.
Portparol Okružnog suda Ivana Ramić neposredno pred zaključenje ovog izdanja Glasa izjavila je da utvrđivanje identiteta nije završeno, „pošto je optuženi negirao da je Župljnin, a postoji osnovana sumnja da to jeste on. Rok za dostavljanje rezultata analize je 24 sata. A toliki je i rok za odlučivanje o pritvoru.
- Uhapšeni haški begunac Stojan Župljanin negirao je taj identitet i predstavio se kao Branislav Vukadin. Uzeti su mu otisci prstiju, kao i krv koja će biti poslata na DNK analizu - izjavio je sinoć advokat Igor Pantelić koji je, po službenoj dužnosti, određen Župljaninu i dodao da bi analize danas trebalo da budu gotove.
Pantelić je rekao da se „ta osoba“ istražnom sudiji predstavila kao Vukadin i da je on, kao branilac po službenoj dužnosti, sa njim obavio razgovor i „ta se osoba i njemu tako predstavila“.
A potpredsednica SPS-a Slavica Đukić-Dejanović izjavila je sinoć da hapšenje Župljanina neće bitno uticati na pregovore o formiranju nove vlade.
- To je jedna rana za građane Srbije kao i za političare. Razgovori o vladi će, ipak, ići svojim tokom, i ovo hapšenje mislim da neće imati bitnog uticaja na dalje pregovore - kazala je ona na TV B92.
Rekla je i da je stav SPS-a da je Tribunal u Hagu ustanova političkog, a ne pravnog karaktera, ali da je saradnja Srbije sa tim sudom ipak „realnost“. Takođe, kazala je i da će koalicija oko socijalista učiniti sve da ne bude novih izbora i navela da „nije isključena mogućnost“ početka razgovora sa DS-om o formiranju vlade.
Haški optuženik uhapšen je, prema nezvaničnim saznanjima Glasa, u stanu u potkrovlju zgrade u Dunavskoj ulici 5 u Pančevu. Stan je vlasništvo Nikole Tepića (56), poznatog Pančevca, poreklom iz Bosne, koji se, inače, bavio trgovinom na veliko i malo. Izvori Glasa tvrde da nije imao veze sa ratištem. Tepić je, inače, i lovac, pa su prilikom hapšenja u stanu pronađene lovačka puška i karabin. Policija je Župljanina pratila još od njegovog prelaska iz Niša u Pančevo, a otkriven je presretanjem njegovih razgovora sa porodicom. Inače, u istom stanu gde se smestio Župljanin, Tepić je živeo sa suprugom i troje dece. Župljanin je bio sam u trenutku hapšenja.
BELEŽNICA
Advokat Igor Pantelić, koji je dodeljen Župljaninu, rekao je za Glas da ga je Sud pozvao da dođe na saslušanje jer je u beležnici optuženog pronađeno njegovo ime i broj telefona.
OPTUŽEN ZA GENOCID
Hag je podigao optužnicu protiv Župljanina 14. marta 1999, a otpečatio je 18. jula 2001. Optužen je za genocid, zločin protiv čovečnosti i ratne zločine 1992. nad muslimanima i Hrvatima Bosanske Krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina, koja je stvorena septembra 1991. i koja je obuhvatala 16 opština BiH.
Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad opštinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore. Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja ARK, te je 10.000 muslimana i Hrvata deportovao iz Bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mesta u kojima su živeli i u logorima na tim prostorima.
Portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je da je akcija hapšenja Župljanina počela juče, rano ujutro, da je uhapšen oko 12.30 sati i da je njome rukovodio specijalni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević, koji je i koordinator Akcionog plana.
- Dobro je što nema žrtava - kazao je Vekarić i dodao da procedura nalaže da u roku od 72 sata bude prebačen u pritvor u Sheveningenu.
Vukčević je potvrdio da je posle lociranja u stanu u Nišu u martu, policija bila na tragu Župljaninu, što je rezultiralo jučerašnjim hapšenjem. Župljanin se proteklih meseci krio u Srbiji i prilikom hapšenja nije pružao otpor.
- Župljanin je bio u Srbiji od poslednjeg pokušaja hapšenja u Nišu (26. marta 2008), kada nam je za dlaku izbegao. Od tog momenta bili smo stalno na terenu i to je rezultovalo hapšenjem - rekao je Vukčević i napomenuo da je on lično, putem radio veze, koordinirao rad policije i BIA.
Ocenio je da je hapšenje Župljanina od velikog značaja za Srbiju.
- Ovo hapšenje znači da ozbiljno radimo posao i da postoji politička volja da se to uradi - rekao je Vukčević.
Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Hagom Rasim LJajić ocenio je da je hapšenje Župljanina još jedna potvrda da Srbija čini sve što je u njenoj moći da ispuni obavezu pune saradnje sa Hagom.
- Župljanin je lociran pre tri-četiri dana, akcija hapšenja, kojom je rukovodio Vukčević, veoma pažljivo je pripremana. Ovim je pokazana i odlična saradnja službi bezbednosti i MUP-a - rekao je LJajić.
A MUP Republike Srpske sarađivao je sa organima Srbije na hapšenju, izjavio je direktor Sekretarijata za istraživanje ratnih zločina i odnose sa Haškim tribunalom RS Jovan Spaić i dodao da je krajnji rezultat ostvaren na području Srbije i ostvarile su ga institucije Srbije, a ne RS.
Župljanin je juče je oko 13 sati, pola sata posle hapšenja, prošao dvorišnu kapiju zdanja u Ustaničkoj ulici, u kojem je Veće za ratne zločine beogradskog Okružnog suda, čiji istražni sudija je po Zakonu o saradnji sa Haškim tribunalom dužan da ispita da li su ispunjeni uslovi za izručenje . Prema proceduri, najpre se utvrđuje identitet privedene osobe i ako je ta osoba ona koja se traži saopštava joj se zašto je uhapšena i uručuje optužnica haškog Tužilaštva. Istražni sudija privedenog dalje pita za zdravstveno stanje, koje, ako je loše, može da predstavlja prepreku za izručenje, zatim da li želi da vidi članove porodice, i na kraju da li se slaže ili ne sa izručenjem.
U slučaju da prepreka nema, istražni sudija donosi rešenje o izručenju i uhapšeni se u roku od 72 sata prebacuje u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu.
Inače, vojnici NATO 11. aprila su pretresli porodičnu kuću Župljanina u Banjaluci, gde su njegova supruga Divna i sinovi Mladen i Pavle. Oni juče nisu bili raspoloženi za razgovor sa novinarima. A nedavno su, putem medija, pozvali Župljanina da se preda, jer trpe velike pritisk.
PRETNJA SMRĆU I BOMBOM
Nedugo pošto je objavljena informacija da je Župljanin uhapšen i sproveden u Specijalni sud, zaposlenima u Tužilaštu za ratne zločine, čije je sedište u ovom zdanju, telefonom je stigla pretnja smrću. NJu je uputio muški glas koji se predstavio kao „Manojlo, nezavisni novinar“. Ubrzo potom stigla je anonimna dojava da je u jednom od toaleta u zgradi postavljena bomba, ali se za nju, proverom, ispostavilo da je lažna.
TAKO JE GOVORIO DAČIĆ...
Glas podseća na izjave lidera SPS u poslednjih nekoliko godina u vezi sa izručenjem naših državljana Haškom sudu.
- Suđenjima srpskim i jugoslovenskim političkim liderima pred Međunarodnim sudom u Hagu kolektivna krivica bila bi stavljena na pleća čitavog srpskog naroda. Izručenja su u direktnoj suprotnosti sa srpskim nacionalnim i državnim interesima. Oko saradnje sa haškim sudom treba da postoji nacionalni i narodni konsenzus - rekao je Dačić februara 2001. Iste godine prvi čovek socijalista objasnio je da je „najveći istorijski greh ovog režima izručenje Slobodana Miloševića Haškom tribunalu i najavljeni nastavak ovog procesa s nepredvidivim brojem optužnica i s jasnim ciljem da se potpuno amnestiraju od odgovornosti za raspad prethodne Jugoslavije oni sa Zapada“.
Tri godine kasnije za podgoričku Pobjedu Dačić je rekao da „SPS sigurno ne može da podržava bilo koju vladu koja će izručivati bilo kog građanina Srbije Haškom tribunalu“.
- Ako do toga dođe, to je kraj naše podrške vladi, poručio je tada Dačić.
Već sledeće 2005. godine, on je tvrdio da se SPS protivi nasilnom izručenju naših građana Tribunalu.
- SPS će prestati da podržava vladu ako četiri vojna i policijska generala ili bilo koji građanin Srbije budu izručeni Tribunalu, rekao je tada Dačić. Pre samo mesec dana Ivica Dačić rekao je da „od saradnje s Haškim tribunalom nema ništa.“ Mi nikad nećemo pristati na to da se naši građani i dalje izručuju Hagu! Više puta sam rekao da smo spremni na razne kompromise, ali ne i na taj - poručio je tada Dačić.
BIOGRAFIJA
Karadžićev savetnik
Stojan Župljanin rođen je 28. septembra 1951. u selu Maslovare, opština Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina.
Završio je Pravni fakultet u Sarajevu i 1975. započeo dugu karijeru u Sekretarijatu unutrašnjih poslova u Banjaluci. Za komandira stanice milicije Mejdan u Banjaluci postavljen je 1978, a 1981. za komandira stanice milicije Centar u Banjaluci, da bi četiri godine kasnije postao načelnik Odeljenja za suzbijanje opšteg kriminaliteta u opštinskom SUP-u u Banjaluci. Od 1991. godine, pa nadalje, bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbednosti u Banjaluci, a od maja 1992. do jula te godine, bio je član Kriznog štaba Autonomne Regije Krajine. Dve godine kasnije postaje savetnik predsednika Republike Srpske za unutrašnje poslove Radovana Karadžića.
Autor:
Ekipa Glasa javnosti
I sve se to događalo na dan kada je konstituisan novi saziv Skupštine Srbije i u jeku pregovora o formiranju vlade.
Ovim hapšenjem, na slobodi su ostala još tri optuženika koje Hag traži: Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Goran Hadžić.
Portparol Okružnog suda Ivana Ramić neposredno pred zaključenje ovog izdanja Glasa izjavila je da utvrđivanje identiteta nije završeno, „pošto je optuženi negirao da je Župljnin, a postoji osnovana sumnja da to jeste on. Rok za dostavljanje rezultata analize je 24 sata. A toliki je i rok za odlučivanje o pritvoru.
- Uhapšeni haški begunac Stojan Župljanin negirao je taj identitet i predstavio se kao Branislav Vukadin. Uzeti su mu otisci prstiju, kao i krv koja će biti poslata na DNK analizu - izjavio je sinoć advokat Igor Pantelić koji je, po službenoj dužnosti, određen Župljaninu i dodao da bi analize danas trebalo da budu gotove.
Pantelić je rekao da se „ta osoba“ istražnom sudiji predstavila kao Vukadin i da je on, kao branilac po službenoj dužnosti, sa njim obavio razgovor i „ta se osoba i njemu tako predstavila“.
A potpredsednica SPS-a Slavica Đukić-Dejanović izjavila je sinoć da hapšenje Župljanina neće bitno uticati na pregovore o formiranju nove vlade.
- To je jedna rana za građane Srbije kao i za političare. Razgovori o vladi će, ipak, ići svojim tokom, i ovo hapšenje mislim da neće imati bitnog uticaja na dalje pregovore - kazala je ona na TV B92.
Rekla je i da je stav SPS-a da je Tribunal u Hagu ustanova političkog, a ne pravnog karaktera, ali da je saradnja Srbije sa tim sudom ipak „realnost“. Takođe, kazala je i da će koalicija oko socijalista učiniti sve da ne bude novih izbora i navela da „nije isključena mogućnost“ početka razgovora sa DS-om o formiranju vlade.
Haški optuženik uhapšen je, prema nezvaničnim saznanjima Glasa, u stanu u potkrovlju zgrade u Dunavskoj ulici 5 u Pančevu. Stan je vlasništvo Nikole Tepića (56), poznatog Pančevca, poreklom iz Bosne, koji se, inače, bavio trgovinom na veliko i malo. Izvori Glasa tvrde da nije imao veze sa ratištem. Tepić je, inače, i lovac, pa su prilikom hapšenja u stanu pronađene lovačka puška i karabin. Policija je Župljanina pratila još od njegovog prelaska iz Niša u Pančevo, a otkriven je presretanjem njegovih razgovora sa porodicom. Inače, u istom stanu gde se smestio Župljanin, Tepić je živeo sa suprugom i troje dece. Župljanin je bio sam u trenutku hapšenja.
BELEŽNICA
Advokat Igor Pantelić, koji je dodeljen Župljaninu, rekao je za Glas da ga je Sud pozvao da dođe na saslušanje jer je u beležnici optuženog pronađeno njegovo ime i broj telefona.
OPTUŽEN ZA GENOCID
Hag je podigao optužnicu protiv Župljanina 14. marta 1999, a otpečatio je 18. jula 2001. Optužen je za genocid, zločin protiv čovečnosti i ratne zločine 1992. nad muslimanima i Hrvatima Bosanske Krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina, koja je stvorena septembra 1991. i koja je obuhvatala 16 opština BiH.
Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad opštinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore. Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja ARK, te je 10.000 muslimana i Hrvata deportovao iz Bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mesta u kojima su živeli i u logorima na tim prostorima.
Portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je da je akcija hapšenja Župljanina počela juče, rano ujutro, da je uhapšen oko 12.30 sati i da je njome rukovodio specijalni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević, koji je i koordinator Akcionog plana.
- Dobro je što nema žrtava - kazao je Vekarić i dodao da procedura nalaže da u roku od 72 sata bude prebačen u pritvor u Sheveningenu.
Vukčević je potvrdio da je posle lociranja u stanu u Nišu u martu, policija bila na tragu Župljaninu, što je rezultiralo jučerašnjim hapšenjem. Župljanin se proteklih meseci krio u Srbiji i prilikom hapšenja nije pružao otpor.
- Župljanin je bio u Srbiji od poslednjeg pokušaja hapšenja u Nišu (26. marta 2008), kada nam je za dlaku izbegao. Od tog momenta bili smo stalno na terenu i to je rezultovalo hapšenjem - rekao je Vukčević i napomenuo da je on lično, putem radio veze, koordinirao rad policije i BIA.
Ocenio je da je hapšenje Župljanina od velikog značaja za Srbiju.
- Ovo hapšenje znači da ozbiljno radimo posao i da postoji politička volja da se to uradi - rekao je Vukčević.
Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Hagom Rasim LJajić ocenio je da je hapšenje Župljanina još jedna potvrda da Srbija čini sve što je u njenoj moći da ispuni obavezu pune saradnje sa Hagom.
- Župljanin je lociran pre tri-četiri dana, akcija hapšenja, kojom je rukovodio Vukčević, veoma pažljivo je pripremana. Ovim je pokazana i odlična saradnja službi bezbednosti i MUP-a - rekao je LJajić.
A MUP Republike Srpske sarađivao je sa organima Srbije na hapšenju, izjavio je direktor Sekretarijata za istraživanje ratnih zločina i odnose sa Haškim tribunalom RS Jovan Spaić i dodao da je krajnji rezultat ostvaren na području Srbije i ostvarile su ga institucije Srbije, a ne RS.
Župljanin je juče je oko 13 sati, pola sata posle hapšenja, prošao dvorišnu kapiju zdanja u Ustaničkoj ulici, u kojem je Veće za ratne zločine beogradskog Okružnog suda, čiji istražni sudija je po Zakonu o saradnji sa Haškim tribunalom dužan da ispita da li su ispunjeni uslovi za izručenje . Prema proceduri, najpre se utvrđuje identitet privedene osobe i ako je ta osoba ona koja se traži saopštava joj se zašto je uhapšena i uručuje optužnica haškog Tužilaštva. Istražni sudija privedenog dalje pita za zdravstveno stanje, koje, ako je loše, može da predstavlja prepreku za izručenje, zatim da li želi da vidi članove porodice, i na kraju da li se slaže ili ne sa izručenjem.
U slučaju da prepreka nema, istražni sudija donosi rešenje o izručenju i uhapšeni se u roku od 72 sata prebacuje u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu.
Inače, vojnici NATO 11. aprila su pretresli porodičnu kuću Župljanina u Banjaluci, gde su njegova supruga Divna i sinovi Mladen i Pavle. Oni juče nisu bili raspoloženi za razgovor sa novinarima. A nedavno su, putem medija, pozvali Župljanina da se preda, jer trpe velike pritisk.
PRETNJA SMRĆU I BOMBOM
Nedugo pošto je objavljena informacija da je Župljanin uhapšen i sproveden u Specijalni sud, zaposlenima u Tužilaštu za ratne zločine, čije je sedište u ovom zdanju, telefonom je stigla pretnja smrću. NJu je uputio muški glas koji se predstavio kao „Manojlo, nezavisni novinar“. Ubrzo potom stigla je anonimna dojava da je u jednom od toaleta u zgradi postavljena bomba, ali se za nju, proverom, ispostavilo da je lažna.
TAKO JE GOVORIO DAČIĆ...
Glas podseća na izjave lidera SPS u poslednjih nekoliko godina u vezi sa izručenjem naših državljana Haškom sudu.
- Suđenjima srpskim i jugoslovenskim političkim liderima pred Međunarodnim sudom u Hagu kolektivna krivica bila bi stavljena na pleća čitavog srpskog naroda. Izručenja su u direktnoj suprotnosti sa srpskim nacionalnim i državnim interesima. Oko saradnje sa haškim sudom treba da postoji nacionalni i narodni konsenzus - rekao je Dačić februara 2001. Iste godine prvi čovek socijalista objasnio je da je „najveći istorijski greh ovog režima izručenje Slobodana Miloševića Haškom tribunalu i najavljeni nastavak ovog procesa s nepredvidivim brojem optužnica i s jasnim ciljem da se potpuno amnestiraju od odgovornosti za raspad prethodne Jugoslavije oni sa Zapada“.
Tri godine kasnije za podgoričku Pobjedu Dačić je rekao da „SPS sigurno ne može da podržava bilo koju vladu koja će izručivati bilo kog građanina Srbije Haškom tribunalu“.
- Ako do toga dođe, to je kraj naše podrške vladi, poručio je tada Dačić.
Već sledeće 2005. godine, on je tvrdio da se SPS protivi nasilnom izručenju naših građana Tribunalu.
- SPS će prestati da podržava vladu ako četiri vojna i policijska generala ili bilo koji građanin Srbije budu izručeni Tribunalu, rekao je tada Dačić. Pre samo mesec dana Ivica Dačić rekao je da „od saradnje s Haškim tribunalom nema ništa.“ Mi nikad nećemo pristati na to da se naši građani i dalje izručuju Hagu! Više puta sam rekao da smo spremni na razne kompromise, ali ne i na taj - poručio je tada Dačić.
BIOGRAFIJA
Karadžićev savetnik
Stojan Župljanin rođen je 28. septembra 1951. u selu Maslovare, opština Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina.
Završio je Pravni fakultet u Sarajevu i 1975. započeo dugu karijeru u Sekretarijatu unutrašnjih poslova u Banjaluci. Za komandira stanice milicije Mejdan u Banjaluci postavljen je 1978, a 1981. za komandira stanice milicije Centar u Banjaluci, da bi četiri godine kasnije postao načelnik Odeljenja za suzbijanje opšteg kriminaliteta u opštinskom SUP-u u Banjaluci. Od 1991. godine, pa nadalje, bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbednosti u Banjaluci, a od maja 1992. do jula te godine, bio je član Kriznog štaba Autonomne Regije Krajine. Dve godine kasnije postaje savetnik predsednika Republike Srpske za unutrašnje poslove Radovana Karadžića.
Autor:
Ekipa Glasa javnosti
Preuzeto sa sajta glas-javnosti.co.yu »
Povezane vesti
Potvrda o identitetu Sojana Župljanina
Press četvrtak, 12. jun 2008.
Ramić: Analizom DNK utvrđeno da je uhapšeni Župljanin
Press četvrtak, 12. jun 2008.
Pantelić: Sutra uručenje haške optužnice
Press četvrtak, 12. jun 2008.
Župljanin se krio pod dva lažna imena
Blic četvrtak, 12. jun 2008.
PAO STOJAN
Kurir četvrtak, 12. jun 2008.
Ma, otkud on kod nas u „Sodari“
Glas javnosti četvrtak, 12. jun 2008.
Tema dana: Stojan Župljanin uhapšen u Pančevu
Dnevnik četvrtak, 12. jun 2008.
Privedeni negira identitet
Danas četvrtak, 12. jun 2008.
Novosadska veza dovela do Župljanina
Građanski list četvrtak, 12. jun 2008.
Komentari na drugim sajtovima
PAO STOJAN
Kurir18 komentar(a)
Župljanin pao za vladu?
Glas javnosti28 komentar(a)
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi



Komentari