Atomska bomba u našem susedstvu

NOVI SAD – Hrvatski mediji poslednjih petnaestak dana bruje o mogućnosti da se aktuelizuje plan osmišljen pre 30 godina da se na obali Dunava nadomak Erduta i Dalja izgradi nuklearna elektrana. Iako nema zvaničnih potvrda takve namere hrvatske vlasti, opština Erdut je od nadležnih organa dobila nalog u kojem se traži da se području na kojem je još u vreme bivše Jugoslavije planirana gradnja nuklearne elektrane po novom prostornom planu ne menja namena. Nalog je primio, pišu hrvatski mediji, načelnik opštine Josip Jelić, i u njemu piše da ta lokacija mora biti rezervisana "za visokonaponsku mrežu".

Ideja o izgradnji nuklearke uz samu granicu sa Srbijom i na 60 kilometara od Novog Sada svakako ne bi bila dobro primljena među stanovnicima i ekološkim udruženjima s leve strane Dunava. Pored toga, prema rečima Slaviše Simića iz grupe za zaštitu od jonizujućih i nejonizujućih zračenja pri Ministarstvu za zaštitu životne sredine, i Srbija bi se morala pitati u slučaju da Hrvatska planira da gradi nuklearku. Simić navodi da srpske vlasti nemaju nikakvu, a kamoli zvaničnu informaciju o tome da u Hrvatskoj razmišljaju na tu temu.

"Zeleni" traže akciju

Zelena mreža Vojvodine smatra da je neprihvatljiva izgradnja nuklearne centrale u Erdutu, u Hrvatskoj, u blizini granice sa Srbijom.

Ta organizacija pozvala je javnost u Srbiji da se usprotivi izgradnji nuklearne centrale, koja bi trebalo da ima snagu od 4.000 megavata i da bude gotovo šest puta jača od Krškog.

Zelena mreža Vojvodine podsetila je Vladu Srbije na to da se prilikom izgradnje takvih postrojenja u graničnim područjima mora poštovati Konvencija o proceni uticaja na životnu sredinu u graničnim područjima, koju je Srbija ratifikovala prošle godine, a Hrvatska pre dve godine.

Zakonom zabranjeno

– U Srbiji je zakonom zabranjena izgradnja nuklearnih postrojenja, a što se tiče izgradnje nuklearne elektrane s hrvatske strane Dunava, to nije tako jednostavna procedura i Hrvatska ne može sama da donese takvu odluku. Naime, pre svega, tu se pita Međunarodna agencija za atomsku energiju Ujedinjenih nacija čije je sedište u Beču i kojoj svaka takva aktivnost mora biti prijavljena – kaže Simić i dodaje da, gledano iz ugla zaštite životne sredine, interes Srbije je da njeni građani žive u ekološki čistoj državi.

S kraja 70-ih pa do kraja 80-ih sprovedeno je opsežno terensko i studijsko istraživanje u bivšoj SFRJ prema kojem je ta lokacija pokraj Erduta proglašena najboljom u Evropi. Za sve to vreme, istraživači su potrošili blizu 30 miliona američkih dolara. Istraživanja su prekinuta potkraj osamdesetih, kada je donesen tadašnji savezni zakon o obustavi daljih istraživanja za moguća nuklearna postrojenja, s obzirom na tragediju koja se u aprilu 1986. dogodila u nuklearnoj elektrani u Černobilju u Ukrajini.

Snaga 4.000 megavata

Međutim, ukoliko i nije aktuelizovano pitanje izgradnje te nuklearne elektrane, Republika Hrvatska bi možda uskoro mogla početi o tome da razmišlja s obzirom na to da 2014. godine ističe moratorijum na gradnju nuklearnih postrojenja, koji važi u toj susednoj državi. Čak se priča i o snazi te nuklearke koja bi iznosila 4.000 megavata, te bi bila šest puta jača od one u Krškom. Proizvodila bi više električne energije od onoga koliko su sva postrojenja u Hrvatskoj trenutno u stanju da isporuče potrošačima.

Iako niko iz hrvaske vlasti nije potvrdio da se razmišlja u tom pravcu, mnoga ekološka udruženja već su pokrenula akcije i inicijative pa i potpisivanja peticija da se takva ideja u korenu saseče. I građani se bune strahujući da će time biti ugrožena flora i fauna tog podunavskog kraja u čijoj je blizini i nadaleko poznati Kopački rit. Neki idu mnogo dalje, pa je tako nakon najava o mogućoj izgradnji nuklerake, prema pisanju "Slobodne Dalmacije", najpoznatiji hrvatski vinar, vlasnik Kutjevačkih vinograda Enver Moralić odustao od već dogovorene kupovine Erdutskih vinograda.

Zajednički projekat sa Srbijom?

Hrvatski magazin "Alert" piše da se "neslužbeno i vrlo oprezno" u stručnim krugovima u Hrvatskoj može čuti i ideja kako bi problem u vezi s blizinom potencijalne nuklearke na Dunavu sa Srbijom mogao biti rešen tako da dve zemlje uđu u zajednički projekat njene izgradnje. No, to je zamisao o kojoj neće odlučiti struka – već politika, konstatuje taj nezavisni magazin.

"Alert" podseća i na to da je Hrvatska još u bivšoj državi potrošila oko 30 miliona dolara za pripremne istraživačke radove o lokaciji dunavske nuklearke kraj Erduta, u neposrednoj blizini Osijeka.