Arhiva » Vesti » Dnevnik 20.08.2008
Samo uz tvrde garancije stižu krediti na Koridor
Dnevnik sreda, 20. avgust 2008.
Koncesija ili krediti za izgradnju autoputa ‡ pitanje je koje bi trebalo da se razjasni do kraja meseca, najavio je ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je da će u septembru svakako putovati u NJujork, kako bi ugovorio kredit sa Svetskom bankom za izgradnju kompletnog Koridora 10, koji mora da se završi u naredne dve-tri godine, da nas ne bi zaobišao tranzitni saobraćaj.
Mnogi zaziru od obećanja kako ćemo silne kilometre autoputeva izgraditi uz pomoć svetskih kredita, jer se sećamo kako niko od potencijalnih koncesionara svojevremeno nije hteo da uzme pod koncesiju deonicu Niš-Dimitrovgrad zato što nivo saobraćaja ne garantuje vraćanje para. Ista bojazan je i od potencijalnih kreditora, koji će teško dati novac za projekat kroz koji ne vide mogućnost povratka uloženog. Ipak, susedna Hrvatska je uz pomoć inostranih kredita uspela da do savršenstva kompletira saobraćajnu mrežu, čiji autoputevi liče na aerodromske piste, pa optimisti veruju da isto može da uradi i Srbija, koja se, takođe, nalazi na raskrsnici puteva između istoka i zapada, severa i juga.
Ekonomski analitičar Milan Kovačević izjavio je za naš list da je veoma važno da što pre završimo Koridor 10, jer se intenzivno rade alternativni pravci kroz Rumuniju i Bugarsku, što znači da nam, ukoliko okasnimo, preti trajna šteta. Kovačević kaže da, ako se realizuju krediti o kojima se priča, Srbija može dobiti dobre autoputeve, ali pri tome se ne mogu spominjati arhaične ideje ko će unapred dobiti posao, već se mora ponašati u skladu sa svetskom privredom, gde vlada konkurencija i mora se računati da će bilo koji kreditor specificirati način na koji će se birati izvođač radova.
- Smatram da Srbiji ne bi bilo tako teško da iz kredita gradi autoputeve, jer je isto uspela i Hrvatska - kaže Milan Kovačević. - Da bi se dobili krediti važno je da se projekat prezentuje razumno i profesionalno. Ali, mislim da to kod nas nedostaje, imamo javno preduzeće “Putevi Srbije” koje je očito loše organizovano, svojevremeno je zabeležena velika korupcija prilikom naplate putarine...
Ipak, vidim perfektne mogućnosti, već danas naplaćujemo oko 200 miliona evra godišnje putarine, što je značajan priliv koji se može upotrebiti kod kreditora kao garancija.
Na pitanje šta će reći kreditor za deonicu Niš‡Dimitrovgrad, gde je saobraćaj nefrekventan, Kovačević kaže da je saobraćaj slab zato što nema autoputa, a kada bi bio, bilo bi i saobraćaja, koji bi mogao da vraća kredit. On podseća da je i ta deonica sastavni deo ukupne transverzale i da smo dužni Evropi da joj omogućimo dobar tranzit kroz Srbiju, što znači da bi mogli dobiti i povoljnije kredite.
‡ Sve je stvar kako ćemo nastupiti prilikom traženja kredita: jedno je ako se zaduži država, drugo ako se napravi dobro preduzeće... i koliko će sve to biti ubedljivo kreditoru da će se moći vratiti pare ‡ kaže sagovornik. ‡ Ovde se ne mora gledati pojedinačno kakva je situacija s jednom deonicom, konkretno, Niš‡Dimitrovgrad, ako se bude kreditoru prezentovao čitav Koridor 10 i tražio kredit za to. Što se tiče domaćih izvora, pored putarine mi imamo i registracionu taksu za automobile, akcize... čiji deo se može nameniti za izgradnju koridora.
Kovačević ističe da je važno kako će se Vlada organizovati u nastupu prema budućem finansijeru. I Hrvati su kombinovali različite izvore i izgradili autoputeve. On podseća da smo, ne tako davno, samo od “Telekoma” dobili toliko novca da smo mogli izgraditi Koridor 10, jer su se cifre prihoda i troškova izgradnje poklapale.
Da smo to tada uradili, danas bismo imali više prihoda od tranzitnog saobraćaja i bolje se pozicionirali u Evropi.
R. Dautović
Organizacija glavna falinka
Pre pregovora sa stranim bankama Kovačević poručuje da Vlada Srbije najpre treba da napravi dobru organizaciju posla, propisima reguliše ulazak i izlazak na granici, odredi naplatu putarine konkurentnu s ostalim zemljama, kako bi se privuklo više saobraćaja. Na žalost, kaže da mu se čini da ne idemo tim putem, misli da je ideja Mlađana Dinkića samo da država dobije još novca i da ovakva kakva je finansira izgradnju autoputeva koliko uspe. Kovačević tvrdi da je u zemlji loša organizacija infrastrukturnih projekata, svaki ministar radi po svome, smatra da je greška osnivanje Nacionalnog saveta za infrastrukturu, jer ne može predsednik vladinog tela biti predsednik države, ne smeju se mešati politika i struka, već treba angažovati stručne institucije koje će voditi izgradnju Koridora 10.
Poslato 19.08.2008
Mnogi zaziru od obećanja kako ćemo silne kilometre autoputeva izgraditi uz pomoć svetskih kredita, jer se sećamo kako niko od potencijalnih koncesionara svojevremeno nije hteo da uzme pod koncesiju deonicu Niš-Dimitrovgrad zato što nivo saobraćaja ne garantuje vraćanje para. Ista bojazan je i od potencijalnih kreditora, koji će teško dati novac za projekat kroz koji ne vide mogućnost povratka uloženog. Ipak, susedna Hrvatska je uz pomoć inostranih kredita uspela da do savršenstva kompletira saobraćajnu mrežu, čiji autoputevi liče na aerodromske piste, pa optimisti veruju da isto može da uradi i Srbija, koja se, takođe, nalazi na raskrsnici puteva između istoka i zapada, severa i juga.
Ekonomski analitičar Milan Kovačević izjavio je za naš list da je veoma važno da što pre završimo Koridor 10, jer se intenzivno rade alternativni pravci kroz Rumuniju i Bugarsku, što znači da nam, ukoliko okasnimo, preti trajna šteta. Kovačević kaže da, ako se realizuju krediti o kojima se priča, Srbija može dobiti dobre autoputeve, ali pri tome se ne mogu spominjati arhaične ideje ko će unapred dobiti posao, već se mora ponašati u skladu sa svetskom privredom, gde vlada konkurencija i mora se računati da će bilo koji kreditor specificirati način na koji će se birati izvođač radova.
- Smatram da Srbiji ne bi bilo tako teško da iz kredita gradi autoputeve, jer je isto uspela i Hrvatska - kaže Milan Kovačević. - Da bi se dobili krediti važno je da se projekat prezentuje razumno i profesionalno. Ali, mislim da to kod nas nedostaje, imamo javno preduzeće “Putevi Srbije” koje je očito loše organizovano, svojevremeno je zabeležena velika korupcija prilikom naplate putarine...
Ipak, vidim perfektne mogućnosti, već danas naplaćujemo oko 200 miliona evra godišnje putarine, što je značajan priliv koji se može upotrebiti kod kreditora kao garancija.
Na pitanje šta će reći kreditor za deonicu Niš‡Dimitrovgrad, gde je saobraćaj nefrekventan, Kovačević kaže da je saobraćaj slab zato što nema autoputa, a kada bi bio, bilo bi i saobraćaja, koji bi mogao da vraća kredit. On podseća da je i ta deonica sastavni deo ukupne transverzale i da smo dužni Evropi da joj omogućimo dobar tranzit kroz Srbiju, što znači da bi mogli dobiti i povoljnije kredite.
‡ Sve je stvar kako ćemo nastupiti prilikom traženja kredita: jedno je ako se zaduži država, drugo ako se napravi dobro preduzeće... i koliko će sve to biti ubedljivo kreditoru da će se moći vratiti pare ‡ kaže sagovornik. ‡ Ovde se ne mora gledati pojedinačno kakva je situacija s jednom deonicom, konkretno, Niš‡Dimitrovgrad, ako se bude kreditoru prezentovao čitav Koridor 10 i tražio kredit za to. Što se tiče domaćih izvora, pored putarine mi imamo i registracionu taksu za automobile, akcize... čiji deo se može nameniti za izgradnju koridora.
Kovačević ističe da je važno kako će se Vlada organizovati u nastupu prema budućem finansijeru. I Hrvati su kombinovali različite izvore i izgradili autoputeve. On podseća da smo, ne tako davno, samo od “Telekoma” dobili toliko novca da smo mogli izgraditi Koridor 10, jer su se cifre prihoda i troškova izgradnje poklapale.
Da smo to tada uradili, danas bismo imali više prihoda od tranzitnog saobraćaja i bolje se pozicionirali u Evropi.
R. Dautović
Organizacija glavna falinka
Pre pregovora sa stranim bankama Kovačević poručuje da Vlada Srbije najpre treba da napravi dobru organizaciju posla, propisima reguliše ulazak i izlazak na granici, odredi naplatu putarine konkurentnu s ostalim zemljama, kako bi se privuklo više saobraćaja. Na žalost, kaže da mu se čini da ne idemo tim putem, misli da je ideja Mlađana Dinkića samo da država dobije još novca i da ovakva kakva je finansira izgradnju autoputeva koliko uspe. Kovačević tvrdi da je u zemlji loša organizacija infrastrukturnih projekata, svaki ministar radi po svome, smatra da je greška osnivanje Nacionalnog saveta za infrastrukturu, jer ne može predsednik vladinog tela biti predsednik države, ne smeju se mešati politika i struka, već treba angažovati stručne institucije koje će voditi izgradnju Koridora 10.
Poslato 19.08.2008
Preuzeto sa sajta dnevnik.co.yu »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari