Arhiva » Vesti » Politika 05.09.2008
Konkurencija, ali na granici
Od 10 najvećih svetskih trgovinskih lanaca u Srbiji prisutan samo „Metro“
Politika petak, 5. septembar 2008.
Strana trgovačka konkurencija je krenula u Srbiju, pa se u ovom „naletu“, izgleda, zaustavila uz granicu. „Špar“, nezvanično, prvi objekat otvara u Subotici, dok se na jugu, u Nišu, turski „Ramstor“, deo velikog lanca „Migros“, priprema za ulazak na srpsko tržište. Ministar trgovine Slobodan Milosavljević za naš list nije precizirao o kojim trgovinskim lancima je reč, ali je kao i u ranijim izjavama potvrdio da konkurencija dolazi i da se još očekuje potvrda njihovih centrala. Navodno, interes ovih trgovaca je da sa severa i juga napreduju ka prestonici gde bi, najkasnije za dve godine, otvorili prve objekte.
Već nekoliko godina unazad u Srbiji se govori o dolasku stranih trgovačkih lanaca. Hrvatska „Idea“ se već odomaćila, a očekuje i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj kojim bi nastavila širenje maloprodajne mreže u Srbiji. „Merkator“ je pokrio jedan deo tržišta, ali je od 10 najvećih svetskih trgovaca kod nas stigao samo „Metro”. „Tesko“, „Kora“ ili „Bila“ sa čijim bi dolaskom i srpski potrošači konačno mogli da biraju i kvalitet i cenu, nisu čak ni pokušali da uđu u Srbiju iako godinama već posluju u okruženju. Francuski „Intereks“, pre nekoliko godina je vrlo ambiciozno najavljivao svoje planove u Srbiji, ali nije realizovao ni polovinu. Beograd je još nedostupan za velike igrače. I dok se u zvaničnim institucijama izostanak konkurencije u trgovini tumači nestabilnom političkom situacijom, čestim izborima ili nedostatkom odgovarajućih lokacija, pa i sporom administracijom, ovdašnji potrošači troše u proseku mnogo više novca na hranu, nego oni u evropskim zemljama. Zbog monopola u trgovini i činjenice da je samo na beogradskom tržištu dominantan jedan igrač, prema nezvaničnim podacima, potrošači samo za hranu tokom godine izdvajaju oko 500 evra više nego u zemljama koje imaju više velikih trgovaca.
„Ramstor“, za koji se pretpostavlja da dolazi u Niš, već ima objekte u Makedoniji, a samo u onaj šoping centar u Skoplju turski milijarder Rahmi Koc (vlasnik Koc grupe) je preko firme „Migros Turk“ uložio oko 35 miliona evra. Turski „Migros“ ima prodajne objekte u lancu „Ramstor“ i u Rusiji, Azerbejdžanu, Kazahstanu i Kirgistanu, dok je tokom prošle godine zatvorio tri objekta u Bugarskoj.
Ministar trgovine je najavio da je realno očekivati da i švedska „Ikea” sledeće godine otvori prvi prodajni objekat u Srbiji.
Ulazak stranih trgovina značio bi povećanje konkurencije, poboljšanje usluga i pad cena proizvoda, što bi dodatno doprinelo rastu trgovinskog sektora Srbije koji je nekoliko godina u ekspanziji, ocenio je Milosavljević. Novim zakonom o trgovini, koji bi trebalo da se nađe u proceduri do kraja godine, navodno će se poboljšati uslovi za ulaganja, pošto je predviđena obaveza lokalnih samouprava da odrede lokacije za izgradnju tržno-poslovnih centara.
U Beogradu ima slobodnog prostora za velike trgovinske lance, ali postoje različita obrazloženja zbog čega zaobilaze glavni grad. U jednoj konsultantskoj kući, koja pruža usluge uglavnom stranim investitorima, kažu da trgovinski lanci traže velike placeve u blizini centra, a grade male objekte, pa se gradu ne isplati da im ustupi na korišćenje ogromne parcele, jer ovi plaćaju uređenje samo za deo koji je pod objektom.
Đorđe Bobić, koji je donedavno bio glavni arhitekta Beograda, potvrđuje da veliki lanci, recimo, kao „Ikea” traže parcele od 25 hektara. On, međutim, kaže da megamarkete ne interesuje centar već prostor uz zagrebački, niški i novosadski autoput ili zrenjaninski put i Ibarsku magistralu.– Teško je formirati tako velike građevinske parcele u obodnim naseljima jer na njih uglavnom polažu pravo privatni vlasnici. Dovoljno je da se pojavi jedan ucenjivač koji neće da proda svojih pet ari ili za njih traži nerealnu cenu pa da spreči rešavanje imovinskih odnosa – naglašava Bobić.
Spora i komplikovana procedura izdavanja građevinskih dozvola, prema njegovom mišljenju, nisu razlog izostanka velikih trgovinskih lanaca, jer ona i drugim evropskim zemljama nije ništa kraća.
Bivši gradski arhitekta kaže da se austrijski „Špar” nije ni obraćao gradu, ali da je bilo kontakata sa francuskim lancem „Brikorama”, poput postojećeg „Uradi sam“.
Jelica Antelj - Marijana Avakumović
[objavljeno: 05/09/2008]
Već nekoliko godina unazad u Srbiji se govori o dolasku stranih trgovačkih lanaca. Hrvatska „Idea“ se već odomaćila, a očekuje i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj kojim bi nastavila širenje maloprodajne mreže u Srbiji. „Merkator“ je pokrio jedan deo tržišta, ali je od 10 najvećih svetskih trgovaca kod nas stigao samo „Metro”. „Tesko“, „Kora“ ili „Bila“ sa čijim bi dolaskom i srpski potrošači konačno mogli da biraju i kvalitet i cenu, nisu čak ni pokušali da uđu u Srbiju iako godinama već posluju u okruženju. Francuski „Intereks“, pre nekoliko godina je vrlo ambiciozno najavljivao svoje planove u Srbiji, ali nije realizovao ni polovinu. Beograd je još nedostupan za velike igrače. I dok se u zvaničnim institucijama izostanak konkurencije u trgovini tumači nestabilnom političkom situacijom, čestim izborima ili nedostatkom odgovarajućih lokacija, pa i sporom administracijom, ovdašnji potrošači troše u proseku mnogo više novca na hranu, nego oni u evropskim zemljama. Zbog monopola u trgovini i činjenice da je samo na beogradskom tržištu dominantan jedan igrač, prema nezvaničnim podacima, potrošači samo za hranu tokom godine izdvajaju oko 500 evra više nego u zemljama koje imaju više velikih trgovaca.
„Ramstor“, za koji se pretpostavlja da dolazi u Niš, već ima objekte u Makedoniji, a samo u onaj šoping centar u Skoplju turski milijarder Rahmi Koc (vlasnik Koc grupe) je preko firme „Migros Turk“ uložio oko 35 miliona evra. Turski „Migros“ ima prodajne objekte u lancu „Ramstor“ i u Rusiji, Azerbejdžanu, Kazahstanu i Kirgistanu, dok je tokom prošle godine zatvorio tri objekta u Bugarskoj.
Ministar trgovine je najavio da je realno očekivati da i švedska „Ikea” sledeće godine otvori prvi prodajni objekat u Srbiji.
Ulazak stranih trgovina značio bi povećanje konkurencije, poboljšanje usluga i pad cena proizvoda, što bi dodatno doprinelo rastu trgovinskog sektora Srbije koji je nekoliko godina u ekspanziji, ocenio je Milosavljević. Novim zakonom o trgovini, koji bi trebalo da se nađe u proceduri do kraja godine, navodno će se poboljšati uslovi za ulaganja, pošto je predviđena obaveza lokalnih samouprava da odrede lokacije za izgradnju tržno-poslovnih centara.
U Beogradu ima slobodnog prostora za velike trgovinske lance, ali postoje različita obrazloženja zbog čega zaobilaze glavni grad. U jednoj konsultantskoj kući, koja pruža usluge uglavnom stranim investitorima, kažu da trgovinski lanci traže velike placeve u blizini centra, a grade male objekte, pa se gradu ne isplati da im ustupi na korišćenje ogromne parcele, jer ovi plaćaju uređenje samo za deo koji je pod objektom.
Đorđe Bobić, koji je donedavno bio glavni arhitekta Beograda, potvrđuje da veliki lanci, recimo, kao „Ikea” traže parcele od 25 hektara. On, međutim, kaže da megamarkete ne interesuje centar već prostor uz zagrebački, niški i novosadski autoput ili zrenjaninski put i Ibarsku magistralu.– Teško je formirati tako velike građevinske parcele u obodnim naseljima jer na njih uglavnom polažu pravo privatni vlasnici. Dovoljno je da se pojavi jedan ucenjivač koji neće da proda svojih pet ari ili za njih traži nerealnu cenu pa da spreči rešavanje imovinskih odnosa – naglašava Bobić.
Spora i komplikovana procedura izdavanja građevinskih dozvola, prema njegovom mišljenju, nisu razlog izostanka velikih trgovinskih lanaca, jer ona i drugim evropskim zemljama nije ništa kraća.
Bivši gradski arhitekta kaže da se austrijski „Špar” nije ni obraćao gradu, ali da je bilo kontakata sa francuskim lancem „Brikorama”, poput postojećeg „Uradi sam“.
Jelica Antelj - Marijana Avakumović
[objavljeno: 05/09/2008]
Preuzeto sa sajta politika.rs »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari