Deđanski: U Srbiji 300.000 kuća nema izolaciju i troši četiri - pet puta više energije nego EU

Beta 12.09.2019

Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije Stevica Deđanski rekao je danas da su stambene zgrade u Srbiji, koje obuhvataju 27 miliona kvadrata i 60 odsto stambenog fonda, najmanje energetski efikasne, a da 300.000 kuća nema termoizolaciju i troši četiri-pet puta više energije nego kuće u EU.

On je na konferenciji "Energetska efikasnost za nas - javno finansiranje energetske efikasnosti u privatnim zgradama", rekao da je trećim Akcionim planom predviđeno da se uštedi 58 odsto energije koju troše domaćinstva i stanari zgrada.

"Ministarstvo je u energetskoj efikasnosti prepoznalo novi izvor energije i ulaže velike napore kako bi ubrzalo njegovo unapređenje", rekao je Deđanski.

Dodao je da se posle uvođenja takse za energetsku efikasnost od 1. jula ove godine radi na formiranju Fonda za enregtsku efikasnost i da bi taj posao trebalo da bude završen do kraja godine, a da se očekuje da se na njegov račun slije oko deset miliona evra, a od EU grant.

"Očekujemo da to bude ozbiljan fond sa ozbiljnim sredstvima", rekao je Deđanski.

Predstavnik Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) Miodrag Gluščević istakao je da je unapređenje energetske efikasnosti "važno pitanje i da je moralo i ranije da se njime bavimo".

"To pitanje zavređuje da dobije veći prioritet", rekao je Gluščević.

Jedan od razloga što energetskoj sanaciji stambenog fonda nije posvećena pažnja proteklih godina je, prema njegovim rečima i to što nije postojao pravni osnov za ulaganja javnih sredstava u privatni stambeni fond do 2016. godine kada je donet Zakon o stanovanju i održavanju zgrada.  

Predstavnik Delegacije EU u Srbiji Gligo Vuković rekao je da je prosečna efikasnost termoelektrane oko 40 odsto jer se energija rasipa u transportu i u potrošnji i da energetska efikasnost ima benefite koji se ne ogledaju samo u redukovanju potrošnje nego i u smanjenju troškova proizvodnje, prenosa i zagađenju životne sredine.

"Svaka zemlja mora na osnovu Direktive EU sama da donese planove o povećanju energetske efikasnosti, izabere podsticaje i realizuje projekte koji će smanjiti potrošnju energije", rekao je Vuković i naveo da u Srbiji 70 odsto svih stambenih jedinica nema nikakvu izolaciju.

Dodao je da je za Srbiju iz IPA fondova EU predviđena godišnja donacija od oko 200 miliona evra i da nije realno očekivati da se za unapređenje energetske efikasnosti može odojiti više od 20 do 30 miliona evra godišnje.

"Kada Fond profunkcioniše možemo da 'blendiramo' donacije sa bankarskim kreditima", rekao je Vuković.

Prema rečima direktora JKP Toplana-Šabac" Slobodana Jerotića do sada je u tom gradu polovina zgrada priključena na sistem daljinskog grejanja izolovana, pa se primer tog grada navodi kao dobra praksa, bolja čak i od evropske.

"Od 2010. godine bavimo se unapređenjem energetske efikasnosti, uveli smo merače potrošnje toplotne energije i od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dobili smo kredit od 2,5 miliona evra pa će građani u 12 godišnjih rata vratiti zajam, a novac iskoristiti za sanaciju zgrada i stanova", rekao je Jerotić.

Napomenuo je da je bilo teško naći formu za ulaganje javnog novca u privatne zgrade i da je zbog toga državni revizor imao primedbi.

U Hrvatskoj se, prema rečima vođe projekta energetske efikasnosti u zgradarstvu u Fondu za zaštitu okoline i energetske efikasnosti Hrvatske Mladena Ilijevića energetska efikasnost popravlja državnim novcem i novcem iz evropskih fondova pa je u poslednje dve godine u stambene zgrade uloženo preko 400 miliona evra.

"Rate kredita se vraćaju od novca koji se prikupi uplatom stanara za održavanje zgrada, a one koje su sanirane postigle su uštedu energije od 62 odsto", rekao je Ilijević.

Direktorka službe za odnose sa javnošću u hrvatskom fondu Lidija Tošić rekla je da se u Hrvatskoj dosta pažnje posvećuje edukaciji građana i da se podigla svest o potrebi štednje energije kod 80 odsto njih.

"Građani sada znaju koliko je ušteda energije važna jer nije dovoljno izolovati zgradu, a zimi otvoriti prozor, pa rasipati toplotu u okolinu", rekla je Tošić.

Konferenciju o energetskoj efikasnosti u privatnim zgradama su organizovali SKGO i fondacija RES.Ceo VIDEO materijal možete da pronađete OVDE

(Beta, 09.12.2019)

Povezane vesti »

Ključne reči

Ekonomija, najnovije vesti »