Region Centralne i istočne Evrope kojem pripada i Srbija i ove godine će imati povoljan poslovni ambijent, zahvaljujući rastu u okviru evrozone, manjim cenama nafte i veoma niskim kamatnim stopama, pokazuje istraživanje Unikredit grupe. Snažan rast evrozone je, kako se navodi u izveštaju, omogućio da se Srbija i Hrvatska izvuku iz recesije, ali je rast ostao niži „zbog strukturnih nefleksibilnosti“ i velikih fiskalnih deficita i dugova.

?Indeks potrošačkih očekivanja, indeks nabavke, pokazatelj industrijske proizvodnje i pokazatelj izvoza, pokazuju da je rast u zemljama EU-CIE možda dosegao vrhunac. Dok se ubrzao u Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj, čini se da je dosegao dno u Rusiji i Ukrajini?, kaže Lubomir Mitov, glavni ekonomista Unikredita za region Centralne i istočne Evrope.

?Naime, čini se da su događanja u domaćim politikama i programima ekonomske politike podstakla investitore na veću aktivnost u Rusiji i Turskoj, dok su u nekim zemljama EU-CIE umanjila entuzijazam investitora“, dodaje Mitov. Uprkos tome, u Unikreditu veruju da će rast u regionu CIE ostati snažan i da će na kraju obuhvatiti sve zemlje okruženja. Trendovi rasta će se razlikovati, ali se očekuje da će poslovanje biti bolje u 2016. nego u 2017. godini. Dok se očekuje da rast u zemljama EU-CIE bude malo niži u 2016. godini u odnosu na ovu godinu i neznatno drugačiji u Srbiji i Hrvatskoj, u Turskoj bi naredne godine mogao doživeti zamah pre nego što ponovo padne u 2017. godini. Unikredit očekuje da rast u 2016. bude stabilniji u Bugarskoj i Poljskoj, a da uspori u Češkoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Uprkos dobrim izgledima, analitičari Unikredita upozoravaju na brojne rizike u regionu CIE, među kojima je najvažniji slab rezultat u Evropi. „Pooštravanje mera FED-a predstavlja rizik prvenstveno za Srbiju, Hrvatsku i Tursku“, navodi se u analizi u kojoj se usporavanje kineske ekonomije smatra rizikom ponajpre za Rusiju i Ukrajinu.

?Sa nešto sporijim rastom i kamatnim stopama već blizu rekordno niskog nivoa, ove godine će biti manje prostora za politiku koja podržava rast, a u 2017. godini će on biti još ograničeniji. U nemogućnosti da iskoriste povećanje prihoda koje pruža ciklus, vlade će morati da naprave teške odluke kada je u pitanju prioritizacija potrošnje ili optimizacija prihoda u cilju zadržavanja deficita pod kontrolom?, naglašava Mitov.

 

CIE – „sigurno utočište“

Kako se navodi u analizi Unikredita, godina 2015. je bila dobra za region CIE, sa rastom tražnje u Evropi, smanjenjem cena nafte i dovoljnom globalnom likvidnošću. „Međutim, samo su, u potpunosti, sve prednosti iskoristile zemlje EU-CIE, uz rast na najvišem nivou još od 2008. godine i bez makroekonomskih neravnoteža. Ovo nije promaklo ni kapitalnim tržištima, uz opadajuće premije rizika, region je potvrdio svoj status ?sigurnog utočišta? za investitore na tržištima u razvoju“. U Unikreditu očekuju da će ove godine „solidan rast“, znatno iznad tri odsto beležiti nove članice EU, koje pripadaju regionu Centralne i istočne Evrope. Srbija, inače, očekuje rast od 1,7 odsto ove godine.

Primat preuzimaju privatne investicije

Za razliku od javnih investicija, privatna potrošnja i investicije će dobiti zamah, smatraju analitičari Unikredita. „Privatne investicije će se oslanjati na unapređeno poverenje, rast korporativne profitabilnosti i povećano kreditiranje banaka. Privatna potrošnja će imati koristi od unapređenja tržišta rada, rasta plata i povećanja potrošačkih kredita. Zapravo, bolja kreditna potražnja bi trebalo da podstakne domaće banke na povećano kreditiranje, što će im dodatno olakšati snažna pozicija kapitala, dobra likvidnost i niske kamatne stope. Čini se da će pritisci cena ipak ostati potisnuti naredne godine, a nakon toga će se postepeno učvrstiti, približavajući se ciljanim vrednostima centralnih banaka do kraja 2017. godine. Inflacija će ostati ograničena naredne godine niskom inflacijom uvoza iz evrozone i nižim cenama nafte“, navodi se u izveštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari