Vesti

1

U Tursku po zdravlje

Autor: Altin Radžimi

U Tursku po zdravlje

Glavni ulaz u bolnicu Adžibadem Maslak u evropskom delu Istanbula zakrčen je rođacima turskog pop pevača Ibrahima Tatlisesa koji je primljen zbog rana od vatrenog oružja i ljudima iz obezbeđenja koji pokušavaju da spreče ulazak novinara. Nesvesna pometnje i gužve nekoliko spratova niže, sedamdesetšestogodišnja Milena Stamatović, domaćica iz jednog sela u blizini Beograda, oporavlja se od  operacije na srcu. Milena ovde nije sama; ona je jedna od četrnaest pacijenata iz Srbije koji su smešteni na četvrtom spratu.

Za dobar deo Balkana Turska je postala glavna destinacija takozvanog zdravstvenog turizma. Popularnost je stekla zahvaljujući pogoršanju kvaliteta zdravstvenih usluga u zemljama Balkana posle pada  komunizma i tokom sukoba devedesetih godina. Turske državne i privatne bolnice nadmeću se da pridobiju pacijente sa Balkana, naročito zdravstvene ustanove u Istanbulu, gradu koji ima na stotine  privatnih bolnica. Ministarstvo zdravlja Turske procenjuje da je samo tokom 2010. godine u turskim bolnicama lečeno 58.000 pacijenata iz inostranstva.

 

Rastući priliv inostranih pacijenata praćen je ubrzanim rastom privatnog zdravstvenog sektora u poslednjih deset godina. Danas se jedna trećina bolnica u turskoj nalazi u privatnom vlasništvu, kaže Rusen Jildirim, predsednik turskog Poslovnog saveta za zdravstveni turizam i koautor još neobjavljene studije o zdravstvenom turizmu u Turskoj koju je naručilo Ministarstva zdravlja.

Veći deo od 58.000 pacijenata iz inostranstva čine državljani Nemačke. Ipak, prema podacima iz nekoliko istanbulskih bolnica, na lečenje je došlo i više od 1000 pacijenata sa Balkana. Daniela Benevisti,  portparolka bolničke grupacije Adžibadem, veruje da će se ovakvi trendovi nastaviti, naročito posle oporavka globalne ekonomije. “Broj pacijenata iz inostranstva se udvostručio, a to važi i za pacijente sa  Balkana”, kaže Benevisti.

Teuta Turku-Gocmen, čija se kancelarija nalazi nedaleko od bolnice Adžibadem Maslak, to potvrđuje. Upravo se vratila u kancelariju pošto je ispratila par iz Vučitrna, grada na severu Kosova, koji je ovamo  došao zbog tretmana za neplodnost u Nemačkoj bolnici u Istanbulu.  Teuta Turku-Gocmen je prevodilac i savetnica za rad s pacijentima koju je Nemačka bolnica angažovala da radi sa etničkim Albancima  sa Balkana.

Ona obavlja referalne poslove za ljude sa albanskog govornog područja koji ne mogu ili ne žele da se podvrgnu određenim medicinskim procedurama kod kuće. U pitanju je dvadesetak pacijenata sa  Kosova i iz Albanije koji ovamo dolaze svakog meseca.

Poslovne prilike: Velike turske bolnice kao što su Adžibadem i Medicinski park osnovale su, ili su u postupku osnivanja, predstavništva u Tirani i Skoplju koja pacijente iz ovih zemalja upućuju u njihove  bolničke lance u Turskoj. Adžibadem, Universal Hospital Group (UHG), koja je vlasnik Nemačke bolnice u Istanbulu i Medicinskog parka, jedna je od desetak grupacija koje nude usluge pacijentima iz  inostranstva. Zahvaljujući njima Turska je postala regionalni bolnički centar za Bliski istok, turske republike bivšeg Sovjetskog Saveza i Balkan, kao i za brojne pacijente iz Zapadne Evrope, naročito iz  populacije turskih iseljenika, kaže Rusen Jildirim koji se nalazi na čelu sektorske grupe u Odboru za ekonomske odnose sa inostranstvom (DEIK), lobističke organizacije turskih poslovnih ljudi. Jildirim kaže da privatne bolnice u Turskoj već 20 godina rade na razvoju usluga koje se nude pacijentima iz inostranstva, a njihova vrednost danas je dostigla celih 140 miliona evra na godišnjem nivou. Zdravstveni sektor u Turskoj, kaže on, fokusira se na tri ključne grupe korisnika: SAD, posle Obamine reforme programa zdravstvene zaštite, stanovnike Zapadne Evrope koji žele da zaobiđu duge liste čekanja i  susedne zemlje, što uključuje i Balkan.

“Globalizacija nam je pomogla da posle otvaranja naše privrede shvatimo potencijale svoje pozicije u odnosu na druge medicinske centre u svetu. Privlačenje pacijenata iz inostranstva stvar je prestiža za turske bolnice, na taj način one poboljšavaju svoju lokalnu reputaciju,” kaže Jildirim.

“U nekoliko privatnih bolničkih lanaca izgrađena su onkološka odeljenja, a brojni pacijenti sa Balkana ih koriste jer su im blizu... To je naročito izraženo kod privatnih bolnica,” kaže Jildirim. “Devedesetih  godina u tome su prepoznali dobru poslovnu priliku.”

Ove bolnice nude najtraženije usluge u segmentu zdravstvenog turizma, uključujući komplikovane operacije karcinoma, zamene kolena i kukova, laserske operacije oka i estetske i kozmetičke intervencije. Tretmani su bolji, brži ili jeftiniji od tretmana koje bi strani pacijenti mogli da dobiju kod kuće. “Naš cilj je da ponudimo usluge ljudima koji se nalaze do pet sati udaljenosti od nas,” zaključuje Benevisti, portparolka bolnice Adžibadem, dok se udobno smešta u stolicu u lokalu Kičenet, modernoj zapadnjačkoj poslastičarnici na bučnom Taksimskom trgu u Istanbulu.

Napredna tehnologija :Ona kaže da su privatne investicije u zdravstvo u Turskoj dovele do uvođenja naprednih tehnologija koje su u zemljama Balkana za većinu pacijenata preskupe. Neke od privatnih bolničkih grupacija, kao što je Adžibadem, nude napredne medicinske tretmane, kao što je ‘gama skalpel’ za operacije tumora na mozgu. Osim toga, Turska nudi konkurentne cene. Mnogi tretmani za jednu trećinu su jeftiniji nego u zemljama EU. Ali, tretman pacijenata sa Balkana ovde nije ograničen samo na privatni sektor. Bolnica Adžibadem potpisala je ugovore sa većinom bivših jugoslovenskih republika  koje plaćaju za tretman pacijenata kojima su potrebne komplikovane operacije karcinoma ili srca, kao što je Milena Stamatović. To što većini stanovnika Balkana nije potrebna viza za Tursku, kao i činjenica da turska aviokompanija povezuje sve prestonice na Balkanu sa Istanbulom, takođe doprinosi popularnosti Turske kao destinacije za zdravstveni turizam među pacijentima sa Balkana.

Izazov tržišta EU? Neki veruju da će ukidanje EU viza za stanovnike balkanskih država – samo Kosovo  je ostalo s druge strane šengenskog zida – dovesti do pada prometa na turskom tržištu zdravstvenog  turizma, budući da je sve lakše i jeftinije putovati na Zapad. Omer, inženjer u bolnici u Skoplju u Makedoniji, šalje sina na operaciju  očiju u Svetski centar za oči u Istanbulu. “Tretman koji ću tamo dobiti mnogo  je bolji od onoga koji se nudi u Skoplju,” kaže on. “Hoću da budem siguran.”

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

iko

Zasto CG nema taj ugovor sa klinikom