Oduvek smo bili sposobni za zlo

R. Radosavljević

16. 09. 2016. u 23:45

Veliki ruski reditelj Andrej Končalovski osvojio ovogodišnju mostru filmom “raj”, koji je opominjuća priča o holokaustu. Čovečanstvo zaboravlja istoriju, neće da vidi opasnost i ponor mržnje

Одувек смо били способни за зло

Andrej Končalovski

KULTNI ruski reditelj Andrej Končalovski, jedan od pobednika upravo završenog festivala u Veneciji, osvojio je “Srebrnog lava” za najbolju režiju sa novim filmom “Raj”.

I mada je ovu nagradu ravnopravno “podelio” sa meksičkim rediteljem Amateom Eskalanteom, Končalovski je, kako su ocenili brojni kritičari ovogodišnje Mostre, stvorio još jedno remek-delo. Pričom o svakodnevnim životima troje ljudi - ruske aristokratkinje, francuskog kolaboracioniste i nemačkog SS oficira tokom Drugog svetskog rata, 78-godišnji reditelj, scenarist i producent ponovio je uspeh iz 2014. Tada je u Veneciji “Srebrnog lava” dobio za film “Bele noći poštara Alekseja Trjapsina”.

Na venecijanski Lido, Končalovski je stigao sa ekipom svog filma vrlo raspoložen, a kako je izjavljivao ruskim medijima pre početka festivala, bio je “pun emocija i srećan što je opet u glavnoj konkurenciji za nagrade, jer mu veoma znači da svet vidi njegov ‘Raj’”.

Taj “Raj” (koprodukcija Rusije i Nemačke), u kojem sve ima duboku i impresivnu simboliku, pa i to što je snimljen kao crno-beli film, kako navodi kritičar “Verajetija”, otvara priču o Holokaustu spajajući tri različite sudbine. Junaci ovog “Raja” su Olga, ruska aristokratkinja i imigrantkinja, koja u okupiranom Parizu postaje član pokreta otpora i skriva jevrejsku decu, zbog čega biva uhapšena. Tu su i Žil, francuski islednik i nemački kolaboracionista koji Olgu šalje u koncentracioni logor, i Helmut, pripadnik nemačke intelektualne elite, ali i visoki oficir Hitlerove vojske. Njegov zadatak u logoru smrti je kontrola ostalih oficira.

Helmut i Olga, koji su nekada davno proveli divne trenutke mladosti družeći se u Toskani, kada je on bio zaljubljen u nju, ponovo se sreću u “fabrici smrti”. Taj novi susret, kako navodi kritičar “Holivud reportera”, jedan je od najstrašnijih momenata u filmu, jer Končalovski upravo time apostrofira činjenicu da su ljudi sposobni za zlo, da je svaki čovek pun sopstvene sreće i nesreće, vrlina i mana, zabluda, strahova, slabosti, kukavičluka, propalih iluzija, ličnih interesa..., i da Holokaust uvek može da se ponovi.

I mada će svako od nas, baš kao i junaci ovog strašnog raja jednog dana stići pred “Božji sud”, Končalovski svojim filmom opominje da ljudi nisu dovoljno svesni da imaju zajedničku istoriju, ne žele da vide opasnost, i u kakav ponor mržnje čovečanstvo danas guraju moćnici planete.

Opasnost je u nespremnosti da se zna, u nagonu da se zaboravi, i u neverici da se Holokaust stvarno desio”, citira Končalovski na kraju svog filma nemačkog filozofa Karla Jaspersa.

Lik Olge, u fantastičnoj glumačkoj ekipi koju je odabrao, Končalovski je poverio svojoj supruzi, glumici Juliji Visockoj, a Žila i Helmuta igraju Viktor Suhorukov i Kristijan Klaus.

AROGANTNI ZAPAD

AUTOR antologijskih ostvarenja “Prvi učitelj”, “Sibirijada”, “Ujka Vanja”, “Marijini ljubavnici”, “Pomahnitali voz”, “Pirgava koka”, “Kuća ludaka”, bioskopskih hitova “Romansa o zaljubljenima”, “Tango i Keš”, “Homer i Edi”, “Najuži krug”, 3D filma “Krcko Oraščić” (snimljen u najsavremenijoj CGI tehnologiji, i uz učešće glumaca Džona Tortura, Natana Lejna...), u jednom periodu radio je i živeo u Americi. Ipak, kao i njegov rođeni brat, kultni reditelj Nikita Mihalkov, i Končalovski ne prihvata pravila Zapada.

Zapad je vrlo arogantan u nametanju svog vrednosnog sistema, odnosno interesa. Živimo u vremenu značajnih prelamanja u kome moćnici ne prihvataju da je evrocentrizam, zapravo, mrtav, a razne ideologije koje su na delu, projekat su CIA,” izjavio je u jednom od intervjua.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

optimista

17.09.2016. 04:07

Ovome je svaka zlatna ,hoce li za milimetar pomeriti sudbinu ljudi danasnjeg vremena.U svakom slucaju vredelo je pokusati i imao je rasta ziveti,hvala Andrej Koncalovski.