Olimpijske planine su planinski venac Olimpijskog poluostrva u zapadnom delu savezne države Vašington.
Ova mreža vrhova i šuma pokriva više od 3.000 kvadratnih milja.
Olimpijske planine su toliko udaljene da su bile jedno od poslednjih mesta u kontinentalnom delu SAD-u koje je istraženo, piše Smithsonian,
Britanski mornar je 1788. godine prolazio pored veličanstvenih, snegom pokrivenih planina u severozapadnom Vašingtonu. Vrhovi su se činili savršenim mestom za grčke bogove, pa ih je nazvao Olimpijske planine.
Planina Olimp je naviši vrh je pokriven glečerima, a najspektakularniji je plavi glečer, koji počinje na 2.4385 metara nadmorske visine. Ova reka leda se uvija, podiže i spušta sve do 1.219 metara, što ga čini najnižim visinskim glečerom u SAD-u.
Kao što smo spomenuli, ovo mesto je dugo bilo netaknuto i neistraženo sve dok 1885. nije bilo obavljeno višemesečno istraživanje. Istraživačima je bilo potrebno šest meseci da pređu celu oblast, a vođa istraživanja Džozef O'NIl ga je proglasio beskorisnim područjem za bilo koju praktičnu primenu.
Teodor Ruzvelt je 1901. godine prepoznao vrednost ove teritorije i proglasio ga Nacionalnim spomenikom. Trideset godina kasnije, Olimpijske planine su proglašene Nacionalnim parkom.
Do sada je više od 6.070 kvadratnih kilometara je zaštićeno, dok je 95 procenata teritorije i dalje divlje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR