Biljana Krstić: Suncokret 1Foto: Miroslav Dragojević

Koncertom koji će biti održan u subotu u Sava centru, Biljana Krstić obeležiće četrdeset godina prisustva na muzičkoj sceni i deceniju i po rada sa Bistrik orkestrom.

Na koncertu će izvoditi pesme koje su obeležile njenu karijeru, ali i numere sa novog albuma “Svod” koji će u januaru biti objavljen u Londonu.

“Slavimo muziku, godine, iskustvo i još mnogo divnih stvari i momenata koji su odredili da se upustimo u veoma zahtevan ali i inspirativan rad”, kaže pevačica koja decenijama unazad promoviše širom sveta naše etnomuzikološko nasleđe kroz moderan muzički pristup.

Bilja Krstić odrasla je u velikoj porodici sa tri starije sestre u staroj železničkoj koloniji u Nišu. Kao dete je stalno pevala, i to zbog ljubavi prema meksičkim filmovima, na izmišljenom jeziku koji je ličio na španski. Roditelji nisu odobravali njenu nameru da se posveti muzičkom obrazovanju, pa je krijući išla na pripreme za upis u srednju muzičku školu. Ni kasnije kada je upisivala Fakultet muzičke umetnosti nisu je podržali. Morala je da radi da bi imala novca za studije, pa je počela da predaje u muzičkoj školi u Negotinu, gde se prvi put susrela sa vlaškom muzikom, koja je na nju ostavila dubok trag. Po povratku u Beograd otišla je na audiciju za akustični rok bend Suncokreti. Bora Đorđević bio je oduševljen njenom sposobnošću da brzo i tačno peva zadate teme, tako da je počela da radi sa grupom u kojoj su bile i Gorica Popović i Snežana Jandrilić. Sastav se kasnije pripojio Ranom mrazu, a kada je Bora osnovao Riblju čorbu, ona je ostala uz Đoleta Balaševića.

“Obožavam te 70-e godine. Bezbrižno vreme rane mladosti pružalo mi je mnogo radosti i uzbuđenja. Bilo je to vreme međusobnog uvažavanja i podrške među muzičarima velike jugoslovenske muzičke scene”, kaže pevačica, koja je tokom kasnije decenije najviše nastupala sa sastavom Sedmorica mladih.

U svojoj solo karijeri prvobitno je snimala pop muziku, da bi se zatim posvetila svojim najdubljim muzičkim afinitetima – sakupljanju autentičnih notnih zapisa izvorne, neobljavljivane ili retko izvođene, tradicionalne muzike. Sa svojim kolegama sa FMU kasnije je osnovala orkestar Bistrik.

“U vreme kada je Bistrik počeo da radi, muzički urednici su mi govorili: ‘Gde ćemo mi ovo da pustimo, ovo nije ni narodna, ni pop, ni rok…’ A u svetu je već davno dobila svoje ime – world music. Danas je to najmoćnija muzička industrija”, priseća se Bilja Krstić. Do šire domaće publike njena muzika stigla je najviše zahvaljujući filmu “Zona Zamfirova”.

Dobitnica je velikog broja nagrada za doprinos očuvanju etno muzike. Dugogodišnja je muzička urednica Radio Beograda. Rođena je 9. novembra 1955. Bila je u braku sa glumcem Tihomirom Arsićem. Ima dve ćerke i unuku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari