1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tramp je pretnja temeljima američkog društva

26. novembar 2016.

U SAD polako nestaje osnova političkog i socijalnog jedinstva. Ta država je izgubila iz ruku svoje moralno vođstvo u svetu jer u njoj jačaju reakcionarni elementi, smatra u svojoj anazili Džejms Galbrajt.

https://p.dw.com/p/2TIZ3
USA Ohio West Chester - Donald Trump Profil
Foto: Getty Images/AFP/B. Smialowski

Izbor Donalda Trampa za predsednika je označio kraj moralne vladavine Amerikanaca u svetu. Ton koji je narednog dana u pozdravnom govoru izabrala kancelarka Angela Merkel, slediće sve ostale zemlje demokratskog sveta. "Nemačka i Amerika povezane su zajedničkim vrednostima - demokratijom, slobodom i poštovanjem zakona, posebno pravom na dostojanstvo i život dostojan čoveka nezavisno od porekla, boje kože, vere, pola, seksualne orijentacije ili političkih stavova", rekla je Angela Merkel. Na osnovu tih vrednosti, ona je budućem američkom predsedniku ponudila tesnu saradnju. Elegantnija "deklaracija nezavisnosti" ne može da se zamisli.

Ovakav razvoj situacije nije samo zasluga Trampa. "Američki ekcepcionalizam " (shvatanje prema kome se neka zemlja ili kultura odlikuje samo za nju specifičnim karakteristikama zbog kojih se na nju ne mogu primenjivati "opšta" pravila ili kriterijumi koji se inače koriste za druge) - dakle ta posebna pozicija Amerike, odavno je prešla svoj zenit. Možda već sa prvim Zalivskim ratom - pod vladavinom predsednika Džordža Buša starijeg. I okončanje Hladnog rata, nemačko ujedinjenje, uspon (i pad) Evrope kao i uspon Kine već su zbacile SAD sa trona. Smrtonosnu štetu je Sjedinjenim Državama ipak pričinila druga Bušova vlada. To ni Obama nije uspeo da popravi. Obama je bio takav da mu se moralo ukazati lično poštovanje, dok sa Trampom to nije slučaj. Veza je prekinuta, jedna era okončana i više se neće vratiti

Na kraju ostaje da se vidi u kojoj meri ćeTramp biti ratoboran. Provokacijima i preventivnim delovanjem moguće je staviti javnost pred svršen čin: nuklearni dil sa Iranom daje prostora za stvaranje potencijalnog kriznog žarišta. Na scenu sada stupaju Rusija i Kina, koje nemaju manji autoritet od SAD. Nije neprimereno da se to kaže. A ako se njihovo vođstvo pokaže i dokaže, one će steći još veću moć. Dobar primer je rano upozorenje koje je Kina poslala Trampu, tražeći od njega da se pridržava Pariskog Sporazuma o klimi. Svetski poredak sada dobija nove čuvare.

Podele nezaustavljive

I u unutrašnjosti SAD se polako razvija paralelna dinamika. Savezna vlada je temelj američkog života još od tridesetih godina 20-tog veka - u moralnom pogledu još od borbe za građanska prava. Ovaj temelj se sada ljulja. U pitanjima abortusa, zdravstvene zaštite, životne sredine, državnog školstva i mnogih drugih stvari zemlja će se podeliti. Jaz i razlike u platama će se produbiti, minimalne nadnice će u nekim saveznim državama porasti, u drugim - neće.

Savezna država Njujork i grad Los Anđeles već su odbili saradnju oko masovnih racija uperenih protiv useljenika. Pošto vlade pojedinih saveznih država sprovode izbore u SAD, prava na glasove će biti podeljena u zavisnosti od aktuelne političke podele. Sve to će pojačati i održati ukupnu podelu - dok to ne zaustavi ili ublaži neki naredni pokret za građanska prava. Ako ga ikada i bude.

James K. Galbraith
James K. GalbraithFoto: picture alliance/AP Images

Legitimnost američke vlade kao demokratske počiva na širokom prihvatanju i poštovanju Ustava, koji je posebno modifikovan i dorađen kao rezultat građanskog rata. Danas, međutim, svaka institucija u okviru takve strukture može biti dovedena u pitanje. Američki Senat daje Kaliforniji podjednaku težinu kao i svakoj od 21 savezne države koje zajedno nemaju više stanovnika od najmnogoljudnije Kalifornije.

U Predstavničkom Domu je stranka koja kontroliše pojedinačne savezne države zastupljena natproporcionalno visoko - takva iskrivljena slika je dovela do dominacije Repubklikanaca u toj instituciji. Kolegijum izbornika malim saveznim državama daje veću težinu i na taj način sprečava četiri od pet velikih i mnogoljudnih saveznih država  da imaju aktivnu ulogu u predsedničkim izborima. Savezni sudovi potpadaju pod uticaj antifederalnih desnih ekstremista.

Tramp nije stvorio takav sistem, ali znao je brzo da ga iskoristi. Sve to ukazuje na povratak ka konfederalnom sistemu - nečemu što je oprobano već dva puta u istoriji SAD i od čega se odustalo nakon drugog pokušaja ali tek nakon dugog i brutalnog rata.

Strah i gnev među manjinama

Potencijal za konflikte je veliki. U Njujorku demonstranti već osporavaju legitimnost izbora Trampa za predsednika. Široko je rasprostranjeno mišljenje da je američki izborni sistem izmanipulisan. Strah i gnev vladaju u zajednicama migranata, Afroamerikanaca, Latinoamerikanaca, LGBT-populacije, u kojima demokrate imaju uporište. Tendencija je da ove kategorije ljudi, koje nisu bogate, u najbogatijim državama imaju najveću političku težinu: na obojim američkim obalama i u Ilinoisu. Tamošnje dominatne političke snage i snage u unutrašnjosti zemlje gledaju jedne na druge sa prezirom. Među njima se pojačavaju geografska polarizacija i razlike u identitetu.

Koliko dugo će još opstati država ako njene savezne države nastupaju kao politički centri moći? Građani bivšeg Sovjetskog Saveza i Jugoslavije su doživeli kako brzo može da se razbije državna zajednica. I EU pred očima Evropljana dobija sve više pukotina.

Od toga su Sjedinjene Američke Države još uvek daleko. Ustav je snažno vezivo. Ali, hoće li to tako i ostati ako reakcionarni elementi, koji su u usponu, uspeju da sprovedu svoju volju u svemu što ih plaši i čega se gnušaju?

Politički ekonomista Džejms Galbrajt predaje na teksaškom univerzitetu u Ostinu Napisao je knjigu "Ponovo osmisliti ekonomski rast - Šta privreda mora da nauči iz kriza? Njegov otac je poznati američki ekonomista Džon Kenet Galbrajt.