NOVI SJAJ RIZNICE KULTURE: Danas svečano otvaranje renovirane Biblioteke SANU

I. MIĆEVIĆ

23. 02. 2017. u 08:10

Kada je osnovana, pre 175 godina, imala 14 naslova. Danas u fondu milion i po knjiga

НОВИ СЈАЈ РИЗНИЦЕ КУЛТУРЕ: Данас свечано отварање реновиране Библиотеке САНУ

Pripreme pred otvaranje biblioteke Foto: I. MARINKOVIĆ

UŽURBANO su juče zaposleni u Biblioteci Srpske akademije nauka i umetnosti donosili iz magacina primerke knjiga, sređivali čitaonicu, doterivali izložbenu postavku... Do kasno uveče pripremali su se za današnje svečano otvaranje biblioteke posle višemesečnog renoviranja. Fond sa milion i po knjiga, časopisa i drugih izdanja sada je okružen renoviranim nameštajem, čistim zidovima, lepšim podovima. Gotovo sve je ostalo isto, samo je dobilo novi sjaj.

Biblioteka, kao i sama Akademija, dugog je veka. Osnovana pre 175 godina, u Društvu srpske slovesnosti, preteči današnje SANU. Bilo je to novembra 1841, a prve knjige dobila je na prvom Glavnom zasedanju Društva, koje je počelo juna 1842. godine. Tada je na policama imala svega 14 knjiga, koje je poklonio Dimitrije Tirol, a u avgustu iste godine darovao je još 75 primeraka.

- To nije malo. Nisu knjige, tada, bile česte kao sad. U srpskom svetu imao ih je poneko, i ponegde - započinje akademik Miro Vuksanović priču o prošlosti biblioteke na čijem čelu se nalazi. - Za prvog bibliotekara je određen Konstantin Bogdanović, a kasnije Đura Daničić.

Od početnih 14 knjiga, Fond je narastao na milion i po primeraka. Najstarije knjige u Biblioteci su "Istorija Rima" iz 1477. i Lukanova "Farsalija" iz 1498. godine. Tu su i dva unikata - Regulament Marije Terezije i zbirka stihova koja se pripisuje grofu Beladinoviću.

- Posebna retkost je lična biblioteka Vuka Karadžića, koja ima samo 55 primeraka. To je jedina celina ostala od velike Vukove knjižnice, koja je uglavnom u Petersburgu, a ostatak je podeljen i jedina sačuvana celina je u SANU - otkriva akademik Vuksanović. - Tamo su tabaci "Srpskog rječnika" na kojima je Vuk, na marginama, upisivao dodatne reči, svojom čitkom ćirilicom. Tu je i njegova biografija na ruskom, sa ispravkama, knjige u kojima su tragovi Vukove crvene olovke ispod odabranih reči ili primedbama sa strane. Sve takve i ostale retkosti su digitalizovane.

Knjiga iz 1477.

Stare, retke i izuzetno vredne knjige čuvaju se u sefovima, pod ključem, a od propadanja ih štite propisana temperatura i vlažnost vazduha. Naučna i umetnička literatura dostupna je u čitaonici na više desetina jezika, zahvaljujući razmeni izdanja SANU sa drugim nacionalnim akademijama. Korisnici mogu da izučavaju primerke iz ličnih poklonjenih biblioteka Milana Jovanovića Batuta, Milana i Vojislava Grola, Milutina Milankovića, Branka Ćopića, Vaska Pope, Danila Kiša i mnogih drugih, a najpotpuniju zbirku o nadrealizmu sakupio je Marko Ristić.

Knjiga iz 1498.


KNjIGU VRATIO POSLE DVE DECENIJE

- KADA se SANU uselio u Palatu gde joj je danas sedište, a to je bilo 1952. godine u Titovom prisustvu, namenski je uređen prostor za Biblioteku, prema projektu arhitekte Samojlova, a stolove i police od punog drveta izrađivali su i zatvorenici iz Sremske Mitrovice - otkriva akademik Miro Vuksanović. - Jedan od njih, Beograđanin sa Karaburme, sakrio je pod košuljom "lekarušu" Vase Pelagića. Dvadeset godina kasnije, bivši zatvorenik je doneo Pelagićevu knjigu, zamolio da je nekoliko minuta čita za stolom koji je izrađivao i potom je vratio. To je lepo umeo da ispriča višegodišnji upravnik Biblioteke akademik Nikša Stipčević.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije