Linta: Hrvatska se nije suočila sa fašističkom prošlošću

Linta u izjavi za javnost ocenjuje i da Vlada Hrvatske organizuje državnu komemoraciju žrtvama u Jasenovcu pre svega zbog međunarodne javnosti s ciljem da se pošalje formalna poruka Evropi i svetu da i Hrvatska tobože baštini vrednosti antifašizma a ne zbog iskrenog žaljenja srpskih, jevrejskih i romskih žrtava i stvarne osude zločinačke NDH.

On navodi i da brojne činjenice potvrđuju tezu da je temelj današnje Hrvatske, kako kaže, zločinačka NDH, a ne ZAVNOH-ska Hrvatska nastala u Topuskom 1944. godine kao rezultat partizanske borbe i ogromnih žrtava srpskog naroda.

Linta u prilog tome ukazuje da Vlada Hrvatske više od pet meseci ne smatra za potrebno da donose odluku o uklanjanju spomen-obeležja u Jasenovcu ubijenim pripadnicima HOS-a na kome se nalazi ustaški pozdrav "Za dom spremni", koje je postavljeno još novembra prošle godine.

Takođe, kako primećuje Linta, Vlada Hrvatske ćuti na postavljeno spomen-obeležje za 114 ubijenih ustaša u Sisku, na spomen ploču sa ustaškim pozdravom "Za dom spremni" ubijenim vojnicima NDH u opštini Sokolovac i na spomen ploču ubijenim hosovcima sa ustaškim pozdravom "Za dom spremni" u Kutini.

On napominje i da zbog blagonaklonog stava vlasti prema ustaštvu veteranska udruženja najavljuju postavljanje novih ploča sa ustaškim pozdravom.

"To pokazuje i stalna muzejska postavka u Spomen-području Jasenovac koja prikazuje lažnu sliku nekadašnjeg logora smrti Jasenovac, a ne stvarnu priču o nepojmljivom masovnom zločinu. Muzejska postavka skriva istinu da su ustaše počinile zločin genocida u NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima", istakao je Linta.

Navodi i da to pokazuju i udžbenici u Hrvatskoj u kojima se, kako kaže, veliča uloga ustaša koji su prikazani kao borci za hrvatsku slobodu protiv srpskog centralizma i poriču zločini nad Srbima.

"To pokazuje i pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad komemoracijom u Blajburgu i odlazak najviših državnih funkcionera u Blajburg gde se svake godine odaje počast ubijenim ustaškim zločincima", navodi Linta dodajući da to pokazuje i odluka Hrvatskog sabora iz 1993. godine o isplati penzija ustaškim zločincima.