Socijalizam se vratio?

Nakon talasa svetskih desničarskih tendencija i nacionalizma u državama Zapadne Evrope i sveta, "Gardijan" je objavio istraživanje o levoj struji.
Socijalizam se vratio?
Foto: 021
Socijalizam se vratio, iako je mnogo onih koji su ga proglasili mrtvim i sahranili na kraju istorije devedesetih, tvrdi ekonomista Džon Kigin.
 
U autorskom tekstu za najuticajniji britanski dnevnik, koji je istog dana napravio pravi bum na sajtu "Gardijana", Kigin piše da se ova ideja provlači i među američkim neoliberalima.
 
"Upravo 'meki liberalizam', koji su zastupali Toni Bler i Bil Klinton iscrpljuje svoju privlačnost i to ne samo u engleskom govornom području", tvrdi Kigin. "U Evropi su se pojavile nove kretnje levo da bi izazvale ili zamenile socijaldemokratske partije koje su diskreditovale politike štednje u poslednjoj deceniji. "
 
Australijski ekonomista dalje piše da je podrška socijalizmu naročito jaka među onima ispod 30 godina, čijim iskustvom dominira globalna finansijska kriza i decenija ekonomske stagnacije i porasta nejednakosti. 
 
Pominju se i nedavni izbori u Velikoj Britaniji, gde je Džeremi Korbin dobio više od 60 odsto glasova građana između 18 i 25 godina. Slično je bilo i u Americi, gde je Berni Sanders imao najveću podršku mladih. 
 
Osnovni uzroci podrške socijalizmu koje ekonomista propagira su tehnološke promene koje su "radikalno promenile strukturu ekonomije i društva". Dok je centralnu ulogu u industrijskoj ekonomiji sredinom 20. veka imala proizvodnja, poput rudarstva i poljoprivrede, ekonomijom 21. veka dominiraju usluge, uključjujući zdravstvo, obrazovanje i telekomunikacije, koje zahtevaju različite oblike ekonomske organizacije. 
 
Drugo, sredinom 20. veka ekonomska aktivnost, što je činio posao od države ili preduzeća, bitno se razlikovala od ne-ekonomskih aktivnosti (kućni rad, volontiranje, nevladine organizacije...). 
 
Kigin zato predlaže da, da bismo imali socijalističku ekonomiju 21. veka, potrebno je razmotriti mnogo širi opseg koji uklapa veliki, mali bitnis, državu, ali i javna netržišna dobra, NGO, neprofitne organizacije i domaćinstva. On ovaj oblik naziva socijalizam sa kičmom.
  • /

    10.10.2017 17:49
    /
    koliko ih se seca socijalizma u rusiji, poljskoj, ceskoj ili rumuniji bez americkog kapitala kao u jugoslaviji?
  • Lui

    10.10.2017 13:06
    Da se pojasnim...
    Socijalizam ima smisla samo na onom nivou na kom se krug kapitala zatvara - dakle, samo na globalnom nivou. Sve drugo vodi ka eksploataciji jednih od strane drugih (bilo pojedinaca, grupa, država ili multinacionalnih kompanija). Drugim rečima, sve drugo zadržava stanje onakvo kakvo jeste, produbljujući jaz između sve bogatijih hedonista i onih koji im taj hedonizam omogućavaju svojim radom, svojom glađu i svojim životom. Danas je više nego jasan pravac delovanja međunarodnih institucija - održavanje i širenje postkolonijalne zavisnosti sa ciljem zadržavanja društvenog, ekonomskog, političkog, pa čak i kulturnog primata razvijenih, bogatih, hedonističkih zemalja. To se dešava i nama, u Srbiji. Srbija vapi za inostranim krupnim kapitalom, stranim investicijama i stranom robom i uslugama. Srbija otuđuje plodno zemljište, a sitni poljoprivredni proizvođači postaju radna snaga u eksploatatorskim, sada stranim fabrikama na domaćem terenu. Te fabrike čak prete da će proizvodnju prebaciti u druge zemlje ako se od njih zahteva da plate poreze ili isplate plate radnicima ili uposle domaću malu privredu. To što će Pera, Steva i Milica, koji su do sada gladovali, oživljavanjem lokalnog "socijalizma" biti siti podjednako kao Mika, Žika, Radojka i Maja, koji su bili "bogatiji" - slaba je uteha i nagrada za zavisni položaj čitave države. Zato ponavljam - to što Kirgin predlaže nije socijalizam nego moderna forma despotizma, tj. totalitarizma, sve dok ne bude globalno moguć.
  • cyco

    10.10.2017 09:55
    Dobra fotka :)

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet