Teško Hrvatima do šengena
14. 12. 2017. u 16:12
Evropski parlament podržao Zagreb za ulazak u jedinstveni bezgranični prostor EU. Prve na redu, Rumunija i Bugarska, godinama čekaju i još nemaju "zeleno svetlo"
ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“
IAKO je Evropski parlament podržao Hrvatsku da što pre uđe u šengenski prostor, malo je verovatno da će se to dogoditi u dogledno vreme. Hrvatski plan je da se to dogodi do kraja 2019. godine, sprovedeno je gotovo dve trećine onoga što Evropa traži i poruke iz Brisela glase da je na dobrom putu, ali prave prepreke tek predstoje.
Hrvatska još nije završila ni tehnički deo posla, ali to će u godini koja dolazi biti rešeno. Daleko je veći problem što prvo treba da uđu Rumunija i Bugarska koje su godinama na čekanju. Kako se u EU odluke o ulasku u "šengen" donose pre svega po političkim kriterijumima, a tehnički deo posla samo je preduslov za prijem, teško je poverovati da će zemlje članice jednoglasno podržati Hrvatsku dok "zeleno svetlo" nisu dobile Rumunija i Bugarska. A raspoloženje prema Rumuniji i Bugarskoj još nije takvo da lako mogu da dobiju propusnicu.
PROČITAJTE I: Ulaz u "Šengen" - 10 evra
Hrvatska je poslednjih godina napravila mnoge pripreme za "šengen" - modernizovala je policiju i od evropskog novca nabavila najmoderniju opremu za nadzor granice. To se, pre svega, odnosi na granicu sa BiH i Srbijom, koja je i najduža, ali i tehnički najzahtevnija. Nabavljena su posebna vozila, oprema za noćni nadzor, a iskorišćeno je gotovo 120 miliona evra evropskog novca. Hrvatskoj je omogućeno i da koristi šengenski informacijski sistem, koji je ključan za sve zemlje koje su ušle u šengenski prostor.
Kada je reč o političkom delu, za Hrvatsku je prepreka to što još nije rešila granični spor sa Slovenijom. Tako bi Ljubljana mogla da bude među zemljama koje će kočiti Hrvatsku u pristupu "šengenu", ako ne pristane da primeni odluku arbitraže.
Predstoji i dogovor na nivou cele EU kako će se ubuduće kontrolisati spoljne granice, pa će Hrvatska i u tom pogledu imati posebne zadatke. Jača zaštita spoljnih granica postaje prioritet Brisela, a Austrija i Nemačka sve više suspenduju šengenski režim od straha pred novim talasom izbeglica.
NIŠTA SE NE MENjA ZA SRBE
ČLANICA Evropskog parlamenta i nekadašnji izvestilac za viznu libeniti "vanredno" neće promeniti onoga trenutka kada spoljne granice "šengena" dođu na prelaze ka Bugarskoj, Rumuniji ili Hrvatskoj: "Nisu to nove mere, to je samo šengen-zona", kaže Fajonova. Ona ne očekuje da će to ići tako brzo, "sigurno ne sledeće ili sledeće dve godine", ali kaže da će i za Srbiju, čim uđe u EU, "sledeći korak biti ulazak u 'šengen'".
IV. BRIG. ZNG /SPLITSKA/
15.12.2017. 09:43
Hrvatska je ušla 6 godina iza ove dvije zemlje i sigurno će puno, puno manje čekati, za vašu informaciju.
@IV. BRIG. ZNG /SPLITSKA/ - u Evropu idemo preko Mađarske, vinjeta 13 evra. A ne da plaćamo za vaš autoput 20 evra samo do Zagreba...
@IV. BRIG. ZNG /SPLITSKA/ - Jel se ta tvoja IV splitska pukovnija proslavila po pokolju u Ahmićima.I hoćeš li ići na sahranu ovom vašem vojniku što se smrzo u Estoniji.
@IV. BRIG. ZNG /SPLITSKA/ - A di mi reci,Zenga,di ti je pape služija JNA / ako nisi možda i ti bio vojnik JNA / i šta mu je loše se disilo tam.
I kad Rumuni i Bugari udju u Šengen, ode tranzit iz Srbije. Dzabe smo bacali pare za te koridore. "Drumovi ce se uželet Turaka, a Turaka nigde biti nece".
Komentari (5)