Kreativna statistika kojom političari godinama "smanjuju" javni dug
Stručnu javnost je pre nekoliko dana prilično iznenadila tvrdnja predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je javni dug naše zemlje u odnosu na bruto domaći proizvod smanjen na 57 odsto, odnosno da se našao ispod mastrihtskog kriterijuma prezaduženosti od 60 odsto BDP-a.
Foto: Pixabay
Istovremeno, poslednji zvanični podaci Ministarstva finansija s kraja novembra pokazuju da je javni dug iznosio 62,6 odsto BDP-a, a u međuvremenu nije bilo većih otplata dugova, piše Danas.
Objašnjenje ovog smanjenja udela javnog duga u BDP-u od više od pet odsto BDP-a praktično preko noći u stvari leži u načinu obračuna koji baš nije po međunarodnim standardima, ali kog se Ministarstvo finansija drži već dugi niz godina. Tako je i sada predsednik stavio u odnos iznos javnog duga sa procenom bruto domaćeg proizvoda za 2018. godinu koji tek treba da se ostvari i koji će biti poznat za 12 meseci, umesto da ga uporedi sa BDP-om u 2017. godini.
Fiskalni savet je još 2012. godine predlagao da Ministarstvo finansija prihvati međunarodno prihvaćenu metodologiju po kojoj se javni dug stavlja u odnos sa BDP-om ostvarenim u prethodnih 12 meseci, upozorivši na manjkavosti metodologije koju koristi država. Na ovaj način, kada se u januaru iskazuje nivo javnog duga u odnosu na BDP, dolazi do naglog pada jer je procenjeni BDP u 2018. godini veći od ostvarenog 2017. Takođe, nije neuobičajeno da vlasti procene privredni rast optimistično, mada za ovu godinu to verovatno nije slučaj.
Prema preliminarnim podacima Uprave za javni dug, na dan 11. januara javni dug je iznosio 2,75 biliona dinara ili 23,2 milijarde evra. Da se ovaj iznos stavio u odnos sa BDP-om ostvarenim u 2017. godini koji je iznosio 37,6 milijardi evra odnos bi bio 61,6 odsto i bio bi nešto viši od granice prezaduženosti koju propisuju mastrihtski kriterijumi. I ovo je prilično dobar rezultat s obzirom na to da, prema Fiskalnoj strategiji, država očekuje da na kraju 2018. godine javni dug bude 62,8 odsto, a u januaru je već bolja situacija.
Međutim, izgleda da to nije dovoljno. Da bi slika izgledala što ružičastije, kada se ovaj iznos javnog duga stavi u odnos sa BDP-om koji je planiran da se ostvari u 2018, a prema projekcijama iz Fiskalne strategije, to bi trebalo da iznosi oko 40 milijardi evra (realni rast od 3,5 odsto plus deflator od 2,8 odsto) onda se dobije sjajni, ali za sada nerealni podatak od 58 odsto BDP-a. Ovaj "trik" koristile su sve vlade do sada, a očigledno je apel Fiskalnog saveta ostao neprimećen.
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu, potvrđuje da je standardna međunarodna metodologija da se javni dug deli sa zbirnim BDP-om u prethodna četiri kvartala.
"Važno je da se držimo međunarodnih standarda u metodologiji obračuna javnog duga i BDP-a. Ovako smo čim smo ušli u 2018. podelili javni dug sa BDP-om iz 2018. koji je neki budući BDP koji se nije ostvario, a možda neće ni ostvariti, a prikazali smo pad od šest, sedam procentnih poena", objašnjava Arsić, napominjući da se radi o obliku manipulacije podacima.
Ipak, do smanjenja javnog duga jeste došlo, samo ne u tolikom obimu. Stanje duga od 11. januara bilo je za oko 40 milijardi dinara manje nego na kraju novembra. Takođe, treba podsetiti da je država u novembru isplatila dospele evroobveznice od 750 miliona dolara iz sopstvenih sredstava. Takođe, na smanjenje javnog duga prošle godine uticalo je i jačanje dinara prema evru i dolaru, pa je iznos javnog duga u evrima samo na osnovu toga smanjen za oko milijardu evra.
Kreativno računovodstvo
U obračunu duga posebno je bio kreativan gradonačelnik Beograda Siniša Mali, koji je u septembru tvrdio da je dug Beograda pre njegovog dolaska na vlast bio 1,12 milijardi evra, dok je stvarni dug bio 380 miliona evra. Bez obzira na to što su i Fiskalni savet i ministar finansija potvrdili da gradonačelnikova računica ne odgovara ni jednoj priznatoj i poznatoj metodologiji, on je ostao pri svojoj računici po kojoj je u tadašnji dug Beograda uračunao i obaveze iz narednih godina, kao i dugove gradskih javnih preduzeća. Po istoj metodologiji, javni dug republike iznosio bi više od 100 odsto BDP-a i bio na oko 45 milijardi evra.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
4
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
8
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
16
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
EPS: Netačne informacije o visokim platama članova Nadzornog odbora, nemaju veze s realnošću
18.04.2024.•
7
Elektroprivreda Srbije (EPS) demantovala je danas informaciju o visokim zaradama članova Nadzornog odbora (NO) objavljene u medijima.
Sindikat EPS-a: Plate članova Nadzornog odbora 20.000 evra
18.04.2024.•
22
Članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) dobijaju mesečnu nadoknadu od po 20.000 evra.
Gas od 1. maja za privredu jeftiniji oko 15 odsto
18.04.2024.•
4
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je danas da od 1. maja nema više subvencionisane cene gasa, kao i da će gas za privredu pojeftiniti za oko 15 odsto.
U Nemačkoj se gotovina sve češće podiže drugačije - na kasi
17.04.2024.•
3
Podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj.
Ne gubite mušterije jer primate samo gotovinu
16.04.2024.•
0
U okviru POS karavana, više od 1000 preduzetnika iz Novog Sada ima priliku da se informiše o svim benefitima bezgotovinskog plaćanja.
Očekuje se reakcija tržišta nafte nakon napada Irana na Izrael: Kako to može da utiče na Srbiju?
16.04.2024.•
25
Posle napada Irana na Izrael nije bilo reakcija na berzama nafte, ali će se to svakako dogoditi.
Raspisan javni poziv za subvencije za priplodna grla
15.04.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za subvencije za kvalitetna priplodna grla, koji će biti otvoren do 15. maja.
"Tesla" otpušta više od deset odsto radnika
15.04.2024.•
3
Kompanija "Tesla" otpustiće više od 10 odsto zaposlenih koji rade na proizvodnji električnih automobila.
Digital Day 2024: Oblikujte budućnost veštačke inteligencije
15.04.2024.•
0
Konferencija "Digital Day 2024" održaće se 21. maja u Domu omladine Beograda.
Da li je inflacija zaista pobeđena?
14.04.2024.•
8
Međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je pad i u martu je došla do pet odsto, nakon 5,6 odsto u februaru.
Globalni rast će ove godine verovatno usporiti
14.04.2024.•
0
Globalni rast će verovatno usporiti ove godine, pokazuju prognoze vodećih svetskih banaka koje su u 2024. najavile smanjenje kamata, javlja Rojters.
U 39 zemalja sveta prošle godine proizvedeno 93 miliona vozila, najviše u Kini
14.04.2024.•
0
U svetu je prošle godine, u 39 zemalja, proizvedeno 93,54 miliona automobila i lakih komercijalnih vozila, a najveći svetski proizvođač bila je Kina sa 30,16 miliona vozila.
Zimbabve uveo novu nacionalnu valutu - "zlatni" dolar
14.04.2024.•
5
Guverner centralne banke Zimbabvea naveo je da ga brine kako bi porast kursa nove valute te zemlje u odnosu na dolar mogla da podstakne deflaciju.
Objavljen prvi tender za projekat "Expo 2027"
13.04.2024.•
5
Prvi tender za projekat EXPO 2027, za stambeni kompleks u blizini budućeg Nacionalnog stadiona, objavljen je u petak na Portalu javnih nabavki.
Šta kad nemačke firme izrabljuju zaposlene u Srbiji, a naš sistem ne štiti radnike?
13.04.2024.•
31
Radnici u Srbiji koje su zaposlene u firmama koje posluju ili su u vlasništvu nemačkih kompanija, u Srbiji često nemaju kome da se žale na uslove rada.
Biznis priče okupile 1.500 preduzetnika, najavljena konferencija za 2025. godinu
13.04.2024.•
0
Ovogodišnja konferencija "Biznis priče" održana je 3. i 4. aprila u Master hali Novosadskog sajma, zbog koje se na jednom mestu okupilo 1500 preduzetnika.
Smanjene devizne rezerve NBS
12.04.2024.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.
Komentari 14
Marija
darko
GEORG
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar