Linta: Hrvatska nastavlja politiku otimanja srpskih firmi

Tanjug

14. 01. 2018. u 18:33

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da aktuelna vlast u Hrvatskoj nastavlja politiku otimanja imovine srpskih firmi, banaka i institucija

Линта: Хрватска наставља политику отимања српских фирми

Miodrag Linta / Foto Tanjug / Z. Žestić

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da aktuelna vlast u Hrvatskoj nastavlja politiku otimanja imovine srpskih firmi, banaka i institucija.

Hrvatska vlada je usvojila i poslala u skupštinsku proceduru izmjene Zakona o podsticanju ulaganja kojim namjerava da otme preostalu imovinu pravnih subjekata iz Srbije, navodi Linta u saopštenju.

Prema njegovim rečima, otimanje srpske imovine počelo je još jula 1991. godine, kada je Vlada Josipa Manulića donijela Uredbu o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Hrvatske u vlasništvu institucija, republika, tvrtki i drugih pravnih osoba iz bivših jugoslovenskih država. Prema Uredbi, mnoge su nekretnine proglašene državnim vlasništvom, pa ih je država rasprodala.

"Mehanizam je bio da se izabere nekretnina nekog vlasnika iz Srbije i kaže se da se radi o neprijatelju i onda bi se na brzinu oglasila prodaja “izabranima”, i to po povoljnim uslovima," objašnjava Linta.

On ističe da Hrvatska više od 13 godina odbija da poštuje Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji pod nazivom „Privatna stečena prava“ u kojem jasno piše da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi naslednici na koju su građani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. decembra 1990. godine biti priznata, zaštićena i vraćena od te države.

U Aneksu G piše i da će bilo kakav prienos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon posljednjeg dana 1990. godine biti ništavan.

Prema međunarodnom pravu i Ustavu Hrvatske Bečki sporazum o sukcesiji, kao međudržavni sporazim koji je potvrđen u Saboru Hrvatske i parlamentima ostalih država naslednica bivše Jugoslavje, ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona, ukazuje Linta.

U praksi, kako navodi, Aneks G je u Hrvatskoj mrtvo slovo na papiru. "Dosovska vlast od 2001. godine do zatvaranja pregovora Hrvatske sa Evropskom unijom o Poglavlju 23 "Ljudska prava i pravosuđe“ 2011. godine nije gotovo ništa učinila na rešavanju problema otete imovine proteranih Srba i pravnih lica u Hrvatskoj odnosno nije insistirala u međunarodnoj zajednici na poštovanju Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji," zaključuje Linta.

Hrvatska vlada usvojila je ove nedelje i poslala u skupštinsku proceduru konačne izmene Zakona o podsticanju ulaganja.

Hrvatska, kako su preneli mediji, nudi investitorima poslovni prostor oko koga srpske banke, institucije i preduzeća vode sudske sporove, u zakup na 10 godina - besplatno, a novina je da će po isteku zakupa ulagači moći i da otkupe srpsku imovinu.

Potpredsedniča hrvatske vlade Martina Delic, rekla je tim povodoom da će novih zakon podstaći investiciona ulaganja i aktirivaranje takozvake "neaktivne imovine" koja je uglavnom imovina srpskih preduzeća koju je Zagreb bukvalno nacionalizovao posle rata i u katastrima preveo na državu.

Sabor će se o novom zakonu izjašnjavati u februaru.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije