A ZAŠTO NE VRATIMO SRBE? Hrvatski istoričar ima predlog kako da reše "demografsku katastrofu"

- Hrvatska je vekovima domovina Srbima, isto koliko i Hrvatima. Njihovi preci su, na različite načine, unapređivali hrvatsku ekonomiju, kulturu, školstvo i sport - ističe Klasić.

On navodi da ti odnosi nisu uvek bili dobrosusedski o čemu najprije svedoče godine Drugog svetskog i kasnijeg "domovinskog rata" devedesetih godina.

- Tragične događaje ne možemo izbrisati iz prošlosti, niti ih smemo negirati. Naprotiv, trebamo ih racionalno sagledati, izvući pouke i nastojati da se ne ponove - navodi Klasić.

On ocenjuje da tako razmišljaju zreli narodi koji su u odnosu na Hrvate i Srbe u prošlosti puno češće i intenzivnije između sebe ratovali, a, za razliku od Hrvata i Srba, puno ređe međusobno sarađivali i pomagali jedni druge.

- U zadnjih nekoliko godina, a posebno zadnjih nekoliko meseci, nema dana da se ne pominje demografska katastrofa, pad stope nataliteta i odlazak građana Hrvatske u potragu za ekonomski, politički i pravno stabilnijim društvima - kaže on.

Posledice svih navedenih procesa već se vide u nedovoljnom broju radnika potrebnih za normalno funkcionisanje turističke sezone, a tek će se videti kada broj penzionera daleko nadmaši broj onih koji će u Hrvatskoj raditi i plaćati poreze i doprinose - upozorava Klasić.

Ima li u popravljanju te slike mesta za hrvatske državljane koji u ovom trenutku ne žive u Hrvatskoj - pita Klasić.

- Mislim, pre svega, na naše Srbe. Naravno, među njima sigurno ima onih koji se iz različitih razloga ne bi ni hteli vratiti. Jedni, zato što su se već snašli negde drugde, a drugi jer znaju da bi njihovo ponašanje tokom rata zahtevalo određene postupke hrvatskih pravosudnih organa.

- Svi ostali, koji, vjerujem, čine većinu, trebali su već odavno postati predmet interesa političkih elita kada god su na dnevni red dolazile teme popravljanja demografske slike - navodi Klasić u tekstu za portal "Net.hr".