≫ 

Pročitali smo Trampovu strategiju za Srbiju i tzv. Kosovo: Tamo jasno piše šta žele od nas

Obe dokumenta sadrže po 8 ciljeva

  • 9

Pomoćnik državnog sekretara SAD za evropske i evroazijske poslove Ves Mičel podneo je ostavku posle samo 16 meseci na toj funkciji. Možda ovaj čin ne bi bio toliko značajan za našu javnost, da upravo Mičel nije bio označen kao ključan čovek američkog predsednika Donalda Trampa za Srbiju i ovaj deo sveta. Odlazeći sa funkcije, on je otkrio da je učestvovao u kreiranju strategije SAD za Srbiju i tzv. Kosovo.

Trampov čovek od poverenja, koji je prošle godine boravio u Beogradu i sa srpskim zvaničnicima razgovarao o daljem napretku naše države ka članstvu u EU, nastavku Briselskog dijaloga i temama vezanim za stabilnost regiona Zapadnog Balkana, u oproštajnom pismu je između ostalog naveo da je ponosan na to što je pomogao u izradi evropske strategije Trampove administracije i reorganizaciji Evropskog biroa Stejt departmenta.

- Ponosan sam onim što smo postigli na stvaranju i početku primene Integrisane strategije za Evropu sa ciljem podrške Strategiji nacionalne bezbednosti i Strategiji nacionalne odbrane. Naglasak koje ove strategije stavljaju na potrebu da spremimo našu zemlju i nacije Zapada za nadmetanje koja će da traje sa rivalim iz velikih sila, podjednako je hitno neophodan koliko i odavno zastareo - napisao je Mičel.

Tragom ove njegove izjave, potražili smo u Stejt departmentu sada zvaničnu strategiju SAD za Srbiju i tzv. Kosovo.

Problem vladavine prava na Kosovu je polje na kom se mora dosta raditi, a SAD navode da Srbija, ukoliko želi da se razvija kao moderna država, mora pokazati poštovanje prema susedima bez obzira na etničku ili versku pripadnost.

- Uprkos naporima predsednika Aleksandra Vučića da u fokus stavi normalizaciju odnosa sa Kosovom, Beograd i Priština se bore da u potpunosti implementiraju potpisane sporazume i postignu stvarni napredak u pregovorima. Dve strane će nastaviti da očekuju podršku od EU i SAD posebno u rešavanju spornih pitanja u predstojećim krugovima dijaloga - navodi se u Strategiji za Srbiju.

Obe strane u dijalogu se bore da u potpunosti implementiraju potpisane sporazume i postignu stvarni napredak u pregovorima-Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

Cilj SAD, kada je Srbija u pitanju, predstavlja bolje integrisanje u evroatlantske institucije, napredak u pristupanju Evropskoj uniji, jačanje odgovornosti osnovnih demokratskih institucija, ali i menjanje svesti javnog mnjenja o politici SAD.

- Alarmantan je rast nacionalističkih i antiameričkih stavova među mladima. Ambasada je dala prioritet naporima da osnaži i motiviše građane da javno promovišu politiku SAD i podrže je na javnim skupovima. Ako se to ne promeni, SAD rizikuje da izgubi sposobnost zagovaranja reformi koje smatra korisnim za Srbiju, a to stvara rizik od usporavanja ili zaustavljanje napretka u procesu pristupanja EU - navodi se.

Kada je reč o Srbiji, ciljevi Amerike su usredsređeni na:

1. integrisanje u evroatlantske institucije;

2. postizanje napretka u pristupanju Evropskoj uniji;

3. jačanje odgovornosti osnovnih demokratskih institucija;

4. poboljšanje uslova za ekonomski rast;

Alarmantan je rast nacionalističkih i antiameričkih stavova među mladima, navodi se u Strategiji-Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

5. postizanje mira i stabilnosti i globalnom povećanju sigurnosti;

6. integrisanje Srbije u međunarodne ekonomske institucije, uključujući i Svetsku trgovinu organizaciju;

7. unapređenje prava nacionalnih manjina;

8. pružanje javne podrške srpskoj politici.

Kada su u pitanju ciljevi SAD za Srbiju, Stejt department navodi da je odgovornost prvenstveno na Vladi Srbije i srpskim institucijama koje bi trebalo da rade na njihovoj realizaciji.

U Strategiji za tzv. Kosovo, u prvi plan je istaknuta podrška nezavisnosti, koju SAD nisu krile od samoproklamovanog proglašenja 2008. godine.

- Težnja Kosova da se pridruži EU i NATO svedoči o sigurnoj orijentaciji ka EU. Sada ima priliku da napreduje konačnim pregovorima u normalizaciji odnosa, a sveobuhvatni sporazum bi doneo stabilizaciju u čitavom regionu. To će učvrstiti Kosovo na putu ka svom krajnjem cilju: punopravnom članstvu u političkim, ekonomskim i bezbednosnim institucijama Evrope - navodi se i ističe da će se "potpuna regionalna stabilnost postići tek kada se osigura mesto Kosova u Evropi".

U Strategiji za tzv. Kosovo, u prvi plan je istaknuta podrška nezavisnosti, koju SAD nisu krile od samoproklamovanog proglašenja 2008. godine-Foto: Tanjug/AP

- Nastavićemo da podržavamo napore Kosova da se pridruži regionalnim i regionalnim međunarodnim organizacijama, među kojima je i Interpol - navodi se i naglašava podrška koju SAD pruža transformaciji Kosovskih snaga bezbednosti u punopravnu "Vojsku Kosova" a koja je formirana u decembru 2018. godine.

Cilj SAD je da, kako se navodi, koristi svoj uticaj kako bi poboljšanjem ekonomskog rasta, energetske sigurnosti i trgovine, poboljša kvalitet života, doprinese mirnom i konačnom sporazumu sa Srbijom i obezbedi međunarodna priznanja za tzv. Kosovo kao nezavisnu državu.

U tom smislu, cilj Amerike na Kosovu je:

1. poboljšanje vladavine prava i upravljanja koja ispunjavava potrebe građana;

2. održivi, inkluzivni ekonomski rast koji podržava stabilnost Kosova i integracija sa Zapadom;

3. stvaranje napretka u normalizaciji odnosa sa Srbijom, prelazak BSK u oružane snage, suzbijanje nasilnog ekstremizma;

SAD su podržale transformaciju prelazak BSK u oružane snage i formiranje "Vojske Kosova"-Foto: Tanjug/AP

4.  unapređenje prava manjina i integracija u zapadne strukture;

5. da svi građani Kosova imaju pristup pouzdanoj, kredibilnoj, transparentnoj i efikasnoj vladavini prava;

6. poboljšanje ekonomskog rasta i trgovine;

7. borba protiv korupcije;

8. konačni sporazum o normalizaciji sa Srbijom, poboljšanje odnosa među susednim narodima i dodatna međunarodna priznanja za Kosovo kao nezavisnu državu.

Realizaciju ciljeva koje su navedeni, prema Strategiji Stejt departmenta, trebalo bi da obave kosovske institucije, Vlada tzv. Kosova, "oslanjajući se na podršku SAD".

VIDEO: Ovako su Albanci zamislili svoju "vojsku" takozvane države Kosovo

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mrgud

    24. januar 2019 | 20:03

    I sad kao Tramp okrece ledja kosovu...

  • 👤

    25. januar 2019 | 08:40

    А Србија би могла да одговори у својих 8 тачака: 1. Повући признање једнострано проглашене независности тзв. државе "Косово". 2. Прекинути бесправну окупацију српске административне области Косово и Метохија. 3. Тзв. амбасадору у Приштини доделити једино могуће звање: конзул САД. 4. Исплатити комплетну ратну одштету за извршену агресију на суверену државу, без одобрења УН и мандата СБ УН. 5. Исплатити одштету за уништење привреде и економије Републике Србије, настале увођењем санкција 1991. године. 6. Утицати на повраћај имовине насилно расељених Срба са територије данашње Републике Хрватске и на повраћај имовине и повраћај насилно протераног становништва из административне области Косово и Метохија. 7. Привести правди све одговорне за урушавање територијалног интегритета републике Србије и акт тероризма, а који се налазе у зони одговорности окупационих власти. 8. Исплатити Републици Србији средства за потребе деконтаминације области затрованих коришћењем високоризичним канцерогеним радиоактивним материјалом, коришћеним у току агресије 1999. године.

  • Miki

    25. januar 2019 | 07:12

    Prvo oni nek srede stvar kod svoje kuće. Kad pusteTeksas da se odcepi i kad Latino-Amerikanci i crnci dobiju ista prava kao i belci,nek nam se jave!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA