Ima li mjesta za paniku zbog 5G mobilnih mreža

Nova generacija mobilnih komunikacija, poznata kao 5G, uveliko se testira širom svijeta. Brojne zemlje su već spremne na prelazak na napredni sistem, a masovna upotreba se očekuje od naredne godine.

Kao i u slučaju implementacije niza novih, naprednih tehnologija, prisutna je zabrinutost o potencijalnim štetnim posljedicama 5G mreža, a čak je više od 180 naučnika raznih oblasti iz 35 zemalja 2017. potpisalo peticiju kojom se od Evropske unije zatražila odgoda uvođenja ove tehnologije, dok se temeljitije ne ispita njen utjecaj na čovjeka i okoliš. Također, neka građanska udruženja su jasno iskazala svoje protivljenje ovim mrežama, zbog straha od zdravstvenih posljedica, odnosno zračenja baznih stanica.

Doktor Bojan Radak, pomoćnik direktora beogradskog Instituta za nuklearne nauke Vinča, pojašnjava da mobilna telefonija koristi mikrovalove, elektromagnetske po prirodi, čije prostiranje se naziva mikrovalno zračenje, te otud i dolazi naziv “zračenje”.

“To su talasi u domenu u koji spadaju recimo i radarski, ali i mikrotalasi iz mikrotalasnih pećnica, iako ne baš tih talasnih dužina”, kaže stručnjak Vinče.

Mikrovalovi spadaju u valove (zračenja) koja ne mogu da izazovu jonizaciju atoma, što znači da nemaju efekte mjerljive sa radioaktivnim zračenjem ili gama-zracima, te stoga spadaju u takozvano nejonizujuće zračenje. Umjesto toga, mogu u nekim slučajevima da izazovu zagrijevanje, zavisno od materijala kroz koji prolaze, zbog čega se, recimo, koriste u mikrovalnim pećnicama, dodaje doktor Radak.

“S obzirom da ova vrsta zračenja spada u nevidljiva, treba znati da se u spektru svih zračenja nalaze na mjestu suprotnom od gama-zračenja u odnosu na vidljivu svetlost.”

Efekti zračenja

Zbog svega ovoga, efekti mikrovalnog zračenja su prije svega i primarno termički (toplotni). Svi ostali njegovi efekti su neuporedivo manjeg obima, ili izazvani ovim primarnim, iako jesu predmet izučavanja, kaže Radak.

Njegov kolega, specijalista za nejonizujuće zračenje instituta Vinča, dr. Miloš Davidović, kaže da u slučaju 5G mreža mjesta za paniku nema, ali također nije opravdano u potpunosti biti bezbrižan u pogledu novih tehnologija.

Kašnjenja u BiH

BiH je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja još nema 4G mrežu, a rokovi za implementaciju ovog sistema su više puta probijani.

Mastilović kaže da je proces uvođenja 4G mreža u BiH nesumnjivo u završnoj fazi, ali i da bi bilo nezahvalno komentirati o nekom tačnom vremenskom okviru. RAK, kao nacionalni regulator, pripremio je prije par godina regulativni okvir koji je potreban za uvođenje 4G sistema. 

On napominje i da RAK nije tijelo koje donosi odluke, već je to Vijeće ministara BiH.

“RAK je blagovremeno dostavio Ministarstvu transporta i komunikacija BiH i Savjetu ministara BiH prijedlog za cijenu licence koja je bazirana na realnom biznis modelu, a koji garantuje isplativost investicije u koju ulaze bh. telekom operatori, vodeći se istovremeno kriterijem zaštite interesa telekom operatora, ali i interesa građana BiH koji nestrpljivo čekaju nove tehnologije i mogućnosti koje pružaju.”

On kaže i da se RAK vodio i činjenicom da se u procesu uvođenje četvrte generacije mobilne telefonije kasni i do pet godina u odnosu na zemlje regije što je značajno skratilo vrijeme povrata investicije telekomima.

“Ono što je sada najvažnije je da Savjet ministara BiH usvoji Odluku, a imajući u vidu da su tehnički preduslovi ispunjeni, BiH može brzo premostiti zaostatak u kojem se trenutno nalazi. Vjerujemo da u novoj iteraciji prelaska na 5G mreže, što će se sigurno desiti oko 2025.godine, Bosna I Hercegovina  može ići u korak sa zemljama regije, ali i Evropske unije, čime će se prevazići digitalni jaz koji danas postoji”, kazao je Mastilović.

On dodaje da do sada najjasnije uočeni biološki efekti vrste nejonizirajućeg zračenja, na frekvencijama na kojima radi mobilna telefonija, odnose se na termičko djelovanje ovog zračenja. Zakonska regulativa sadrži granice do kojih može da ide nivo nejonizirajućeg zračenja, koje, kada se poštuju, osiguravaju da nema termičkih efekata. Pretpostavka u ovakvoj vrsti regulative je da ukoliko nema termičkih efekata nema ni štete po zdravlje.

Doktor Davidović govori da treba također imati u vidu da je izloženost koja potiče od mobilnog telefona, u tipičnom scenariju upotrebe, nekoliko puta veća nego izloženost od bazne stanice.

“Regulativa u pogledu nivoa zračenja naravno postoji i za mobilne telefone, ali je i ona izvedena na osnovu kriterijuma termičkih efekata. Tu treba imati u vidu, i da je tipično, pri upotrebi telefona izloženost mlađe populacije veća, po nekim autorima i do 10 puta (između ostalog zbog geometrije i strukture tkiva) od izloženosti odraslih. To je jedan od razloga zašto je u porastu i trend ograničavanja upotrebe mobilnih aparata u školama, obdaništima i slično”, navodi stručnjak za nejonizirajuće zračenje.

Opći konsenzus

Ono oko čega još nije postignut opći konsenzus u naučnoj zajednici jeste da li, osim termičkih efekata, postoje i netermičkih efekti nejonizirajućeg koji mogu biti kumulativni i štetni po zdravlje, dodaje.

“U pogledu ovih pitanja svakako postoji prostor za dalja istraživanja i neophodno ih je sprovesti. Najbolja preventiva, i način za smanjenje zabrinutosti u pogledu ovoga je jednostavno razumna i umerena upotreba novih, ali i postojećih tehnologija”, smatra doktor Davidović.

Što se tiče 5G tehnologije, ono što ona donosi jeste znatno veći broj uređaja i baznih stanica koji su bežično povezani na internet, jer će se koristiti i za IoT (Internet stvari) i za automatiziranje procesa u proizvodnji, za djelomičnu autonomiju automobila i slično.

Međutim, povećan broj uređaja i dalje ne znači nužno i povećanje izloženosti građana nejonizirajućem zračenju, jer će to prevashodno zavisti od budućih scenarija upotrebe, kaže stručnjak Instituta za nuklearne nauke Vinča.

A, opravdano, cijeli svijet je “poludio” za 5G tehnologijom i njenim mogućnostima.

Prednosti 5G

Aleksandar Mastilović, stručni savjetnik generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, ističe da nove generacije mobilnih celularnih mreža, uključujući i dolazeću 5G mrežu odnosno mobilnu mrežu 5. generacije, nisu samo fokusirane na unapređenje konvencionalnih servisa ni usluga usmjerenih na korisničke aktivnosti kao što su govorni pozivi, slanje SMS poruka pa ni sam pristup internetu.

Naravno, i u ovoj sferi će doći do poboljšanja u smislu povećanja pristupnih brzina za prenos podataka teoretski i do 10 Gb/s, uz smanjenje kašnjenja na red veličine jedne milisekunde i stabilizacije varijacije kašnjenja, što su osnovne metrike kvaliteta usluge u telekomunikacijama.

“To praktično znači da će i u ovom aspektu 5G biti naprednije od 4G generacije od 10 do 100 puta, a i do 1.000 puta u odnosu na postojeće 3G mreža na koju se još uvijek oslanjamo u BiH”, napominje Mastilović.

I pored svega navedenog, najveća novina koju donose 5G mreže je prirodna podrška za masovne i kritične mašinske komunikacije poznate još i kao M2M (Machine-to-Machine) komunikacije. Ta vrsta komunikacija, koja obuhvata senzorske mreže u aplikacijama Internet of Things (Internet stvari) praktično bi trebala da omogući da precizno mjerimo i profiliramo razne procese u svakodnevnom životu i da na osnovu toga preciznije i optimalno planiramo postojeće resurse i da napravimo iskorake u smislu zaštite životne sredine i najopćije da se poravnamo sa ciljevima održivog razvoja koji su definirani kroz 17 ciljeva UN Agende 2030 o održivom razvoju.

Tu se javljaju razni novi servisi iz sfere Pametnih gradova, Pametne Industrije 4.0, Pametnih automobila i mnoge druge potpuno nove aplikacije koje nas čekaju u praksi do kraja ove decenije, pojašnjava stručnjak RAK-a.

Razne špekulacije

Prikupljanje ogromne količine podataka otvara mogućnost da nad tim podacima provodimo razne napredne analize, primjenjujemo algoritme mašinskog učenja i vještačke inteligencije da bi otkrili neka nova znanja, a koja opet znače dodatnu vrijednost.

Mastilović kaže i da postoje razne špekulacije da mobilne mreže utiču na ljudsko zdravlje i sada, prije nego je i počela priča o petoj generaciji mobilnih sistema.

“Vjerovatno je raznih teorija zavjera bilo i ranije, već sa pojavom prvih bežičnih komunikacija u sferi radio veza, prenosa TV signala, koji su postojali prije pojave 1G mobilnih mreža. Ljudski strah i nepoznavanje tematike, nedovoljna edukacija, prirodno stvara prostor za špekulacije i nagađanja.”

Trenutno ne postoje ozbiljnije studije koje bi pokazale da postoji veza između signala 5G i štetnosti po ljudsko zdravlje, dodaje, a u prilog tome ide i činjenica da će se glavnina telekomunikacionog saobraćaja i u 5G sistemima izvoditi u dijelu frekventnog spektra koji se i do sada koristio za emitiranje zemaljskog analognog TV signala i prethodnih generacija mobilnih mreža 1G do 4G.

Jedina novina, u tehničkom smislu, jeste instalacija mikroćelijskih sistema koji će vjerovatno raditi na dijelu frekventnog opsega iznad 10 GHz, ali čak i te frekvencije nisu nove u smislu upotrebe jer naprimjer satelitski sistemi oduvijek rade na tim frekventnim opsezima i nema dokaza da je pokrivanje planete sa satelita štetno uticalo na zdravlje ljudi, životinja ili uticalo na drugi način na biljni svijet, kaže Mastilović.

“Osim toga, svjetski standardi u ovoj oblasti definišu za određene frekventne opsege koji spadaju u tzv. nejonizujuće zračenje, kolika je dozvoljena profesionalna (osam sati dnevno) i rezidencijalna (24 sata dnevno) izloženost elektromagnetnom zračenju dozvoljena po kilogramu težine, tj. koliko ljudsko tijelo te energije može apsorbovati bez ikakve bojazni po zdravlje. Isto tako, nisu ni sve frekvencije jednako štetne, a potrebno je razumjeti da za frekvencije koje se koriste u telekomunikacione namjene, ljudsko tijelo predstavlja, laički rečeno, otpor iz razloga što ljudsko tijelo nije prijemna antena, pa se takvi radiotalasi odbijaju od organizma i mali procenatog istog biva stvarno apsorbovan”.

Zamjerke HUZEZ-a

Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj su ispunjeni preduvjeti za uvođenje 5G tehnologije. I u toj zemlji postoji zabrinutost od potencijalnih štetnih posljedica nove generacije mobilne komunikacije.

Iz Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnog zračenja (HUZEZ)  smatraju da bi se bez sumnje trebalo sačekati s brzom implementacijom dok se ne provedu dodatna ispitivanja.

“Brzu implementaciju agresivno potiče samo industrija i regulatori, zaobilazeći mišljenja znanstvene zajednice. HUZEZ je među inicijalnim potpisnicima Apela za zaustavljanje implementacije 5G, koji smo, na molbu organizatora, preveli na hrvatski (www.5gspaceappeal.org). Ako se obrati pozornost na rezultate istraživanja iz referenci, postoji više nego dovoljno ozbiljnih razloga za zabrinutost”, kažu sagovornici Al Jazeere, te dodaju da je jasno zašto u Hrvatskoj postoje idealni preduvjeti za implementaciju 5G, a to je izuzetno liberalna legislativa.

Iz ovog udruženja su i skeptični na način na koji se izdaju dozvole za postavljanje repetitora i odluke o njihovim lokacijama.

Skreće se pažnja na studiju Svjetske asocijacije mobilnih operatera GSMA (E), gdje se navodi da operateri u Hrvatskoj dobijaju dozvolu za postavljanje bazne stanice u roku od dva mjeseca, a u Austriju u 12 mjeseci, u Francuskoj u 24 mjeseca…

“Ako se još u istom dokumentu usporede zahtjevi za nadogradnju postojećih lokacija (upgrade), vidi se da u Hrvatskoj ne trebaju nikakve dodatne dozvole da se postojeća oprema zamijeni onom koja podržava 5G tehnologiju. U drugim zemljama za nadogradnju, odnosno, proširenje (povećanje kapaciteta) operater treba u potpunosti (ili barem djelomično, ovisi kako u kojoj  zemlji) ponoviti proceduru za dobivanje dozvole za postavljanje i puštanje u rad  rekonstruiranih baznih stanica”, navode iz HUZEZ-a.

Uvjeti za stanice

Iz tog udruženja ponovno skreću pažnju na rezultate studije GSMA(E), gdje se navodi da je Hrvatska jedina zemlja u Evropi (BiH nije bila obuhvaćena analizom) u kojoj se bazne stanice postavljaju bez građevinske i lokacijske dozvole, prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U taj su Pravilnik uključeni najprije antenski prihvati po krovovima postojećih objekata, a 2011. i antenski stupovi (tornjevi) na zemlji.

“Problem je što inspekcija Ministarstva graditeljstva ne provjerava poštivanje tog stavka – uzima se kao relevantna samo izjava projektanta ‘da postoje potrebne dozvole’. U slučajevima kad jedinice lokalne samouprave, temeljem svojih ovlasti propišu u prostorno planskoj dokumentaciji neke kriterije, operateri to u pravilu ignoriraju, a građevinska inspekcija ne reagira. Moglo bi reagirati jedino javno pravno tijelo (nadležni gradski ured za prostorno planiranje i graditeljstvo) ako bi imalo uvid u Glavni projekt. No, taj uvid može imati jedino ako investitor zatraži uporabnu dozvolu (koja je temeljem Zakona o gradnji, obavezna za sve ‘građevine koje služe za obavljanje djelatnosti’). Operateri to ‘zaobilaze’ na način da ne traže uporabnu dozvolu. Nedavno je jedna politička stranka provela analizu na 106 nasumice odabranih baznih stanica u Zagrebu, preko nadležnih službi provjerila dokumentaciju i utvrdila da 90 posto tih baznih stanica radi bez uporabne dozvole, a 70 posto nema korektnu dokumentaciju po kojoj je postavljeno”, navode iz HUZEZ-a.

Problem u Hrvatskoj je, zaključuju, loša legislativa za postavljanje baznih stanica, ali i ne reagiranje institucija na kršenje postojećih propisa.

Mjere predostrožnosti

Ovo udruženje je kritički nastrojeno i prema činjenici da vlasti u Hrvatskoj uopće ne provode mjere predostrožnosti i zaštite od izlaganja zračenju mobilne telefonije.

Ministarstvo zdravstva tvrdi da je time, kažu, što je u Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja propisalo ‘područja povećane osjetljivosti’ s nižim granicama od onih koje je 1998. preporučila Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizirajućeg zračenja kvalitetno provodi princip predostrožnosti, dok napominju da istovremeno druge zemlje imaju ili bitno niže granice na nacionalnom nivou ili navedene granice primjenjuju samo za nenaseljena područja, čime se dobija potpuno drugačija slika.

Pored toga, u Hrvatskoj se za sad ne provode nikakve informativno edukativne kampanje, koje preporučaju rezolucije EU-a i Vijeća Evrope, a podsjećaju i da je Ministarstvo zdravstva izdalo edukativni video s preporukama za korištenje mobitela, ali nije prezentiralo putem medija ili preporučilo obrazovnim institucijama, gdje je taj video “duboko zakopan” na njihovim stranicama, navodi HUZEZ.

“Svrha mu je očito bila samo formalno odraditi zadatak propisan ‘Mjerom br.10 iz Strategije razvoja širokopojasnog pristupa Internetu’, koja je uvjet za mogućnost apliciranja  za sredstva EU fondova”, dodaju iz ovog udruženja.

Izvor: Al Jazeera