Pejzaži prohujale mladosti

M. Kralj

09. 05. 2019. u 06:41

Na 58. Bijenalu u Veneciji, ministar Vladan Vukosavljević u četvrtak će otvoriti Paviljon Srbije. Rad našeg predstavnika Đorđa Ozbolta bavi se sećanjima koja blede i nestaju

Пејзажи прохујале младости

Foto Tanjug

VENECIJA OD SPECIJALNOG IZVEŠTAČA

SEĆANjA se menjaju, mutiraju, idealizuju, iskrivljuju pod uticajem vremena, usled promena socio-ekonomskih prilika, blede, zaboravljaju se. Ponekad su potpuno lažna. Ostaju selektivni fragmenti, koji su nepouzdani, smatra Đorđe Ozbolt, naš likovni umetnik sa stalnom adresom u Londonu. Izložbom "Povratak gubitka memorije", on će od u četvrtak predstavljati Srbiju na najvećoj smotri likovne umetnosti na svetu - 58. Bijenalu u Veneciji.

Njegov rad, koji će se naći pred svetskom publikom i stručnom javnošću, u Paviljonu Srbije u Đardinima, govori o prošlosti iz perspektive sadašnjosti:

- Kao što protok vremena čini svoje, kao što sećanja blede, spomenici nestaju, menjaju se, zaboravljaju, moj rad pokušava da sećanja na to vreme i te spomenike, kao i na arhitektonsko-kulturnu baštinu jedne određene epohe, epohe moje mladosti, prizove i interpretira kroz slike i skulpture - objašnjava autor, koji je u paviljonu oslikao mural u koga je uklopio osam slika i tome suprotstavio pet skulptura u prostoru.

Projekat "Povratak gubitka memorije", čiji je kustos Nikoleta Lambertuči, izabran je kao naš nacionalni predstavnik među 25 idejnih rešenja pristiglih na konkurs koji je raspisalo Ministarstvo kulture i informisanja. Radove je ocenjivao Programski savet, a komesar ovogodišnjeg nastupa je Vladislav Šćepanović, koji, za "Novosti", kaže:

- Kada smo izabrali Ozbolta nismo bili vođeni trendovskim očekivanjima, već smo izabrali umetnika koji je autentičan u svojem likovnom izrazu. Iako već dugo živi u Londonu, on je u sebi sublimirao istorijsko vreme koje je obeležilo naše živote i na jedan egzotičan način to iskustvo sada predstavlja svetu - objašnjava naš predstavnik na prethodnom, 57. Bijenalu. - Činjenica da je godinama prisutan na međunarodnoj sceni i da ga predstavljaju jake svetske galerije je važan detalj. To će učiniti da u vremenu hegemonije jakih sila, okrenutih samo sebi, i mi budemo prepoznati: s jedne strane kao deo tog establišmenta (umetnika zastupaju upravo takve galerije), a s druge će i naše nacionalno određenje, kao i naš paviljon, tako postati daleko vidljiviji i imaće veći uticaj.

Đorđe Ozbolt, Vladan Vukosavljević i Vladislav Šćepanović,

Foto I. Marinković

Među članovima Programskog saveta koji su odlučivali o našem predstavniku, bio je i Dragan Zdravković, koji je pre dve godine sa Šćepanovićem, branio boje naše umetničke sredine na ovoj manifestaciji.

- Ozboltov rad će u Đardinima upravo biti u fokusu najbitnijih činilaca svetske likovne scene, a samim tim će i srpsko slikarstvo, uspeti da održi stečeni glas nove globalne pojave. Mi smo izabrali autora kome ovo svakako nije prvo eksponiranje pred svetskim ekspertima, ali je ovoga puta prvi put "u dresu" svoje domovine - zaključuje Zdravković.

Ministarstvo kulture izdvojilo je 22,5 miliona dinara za nastup Srbije u Veneciji, za koji je prvi put zadužena Kuća legata (do sada je to bio Muzej savremene umetnosti). Naš paviljon, u četvrtak u 14 časova, svečano će otvoriti ministar kulture Vladan Vukosavljević.

PREKO NIŠANA

BORIM se protiv trendova u umetnosti i mislim da je koncept "fešionizacije" savremene umetnosti poguban za umetnost kao takvu - smatra Šćepanović. - Nažalost, sve je jači uticaj brojnih kreativnih industrija na samu umetnost, i to upravo iz nepoznavanja onog što umetnost zapravo jeste. U svim tim kreativnim industrijama postoje elementi umetnosti, pa to zavarava zagovornike tog smera u promovisanju kreativnosti. Ontološki, to je polje zabave, na suprotnoj strani od umetnosti i rekao bih da se čak gledaju preko nišana.

Srpski paviljon u Đardinima, Foto Tanjug


PAVILjON - NACIONALNA STRATEGIJA

NAŠA prednost u odnosu na druge zemlje u regionu je u tome što Srbija ima paviljon u Đardinima, koji je pozicioniran na najprestižnijem delu tla Venecijanskog bijenala - ističe Zdravković. - Bilo je govora o prodaji i gubitku ovog objekta, ali se nadam da su to samo glasine. Borba za očuvanje ovog zdanja trebalo bi da bude nacionalna strategija.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije