Nasilje nad seoskim ženama: ćute žrtve, ćuti okolina

0
132

Patrijarhat, izolovanost, ekonomska nezavisnost, neposedovanje imovine, informacija i izostanak podrške institucija, karakteristike su kojima se opisuje život žena na selu. Žene koje žive u ruralnim sredinama su, zbog svega navedenog, u većem riziku od izloženosti nekom vidu nasilja, zbog čega je zadatak svih nas da do seoskih žena dođemo, zaključak je panela Nasilje nad ženama u malim sredinama i selima, koji je održan u okviru dvodnevne međunarodne konferencije „Snažna žena – snažno selo“.

Na skupu posvećenom položaju i problemima seoskih žena, kome su prisustvovale predstavnice diplomatskog kora Srbije, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije, aktivistkinje organizacija civilnog društva i žene iz sela opština Prijepolje, Priboj i Nova Varoš, istaknuto je da se u malim sredinama o nasilju retko govori, a još ređe se prijavljuje. Zbog takve situacije nemoguće je definisati njegovu rasprostranjenost, teže je sprovesti preventivne mere na sprečavanju i delovati na njegovom suzbijanju.

Mogu da kažem da žene na selu odlično prepoznaju nasilje i znaju šta je nasilje, ali nemaju mogućnosti, ni finansijske ni podršku da izađu iz te situacije, što je najveći problem. Najveći problem je kada znate kako živite, a ne možete da odete i nemate hrabrosti – kaže Dragana Veljović iz udruženja Fenomena iz Kraljeva.
SOS telefon koji je osnovao Ženski centar Užice postoji više od četiri godine i pruža podršku ženama iz Zlatiborskog regiona koje su izložene nekom vidu nasilja. Prema njihovim podacima, žene na selu izložene su dodatnim vidovima diskriminacije.

Kada partner, suprug fizički zlostavlja ženu tako što je prisiljava tokom cele trudnoće da radi na njivi, od ujutru do uveče. Do te mere da im ne dozvoljavaju da koriste zdravstvenu zaštitu tokom trudnoće, on odlučuje da li će ona otići na pregled ili ne. One nemaju mogućnost da odlučuju o proširenju porodice, rađanju – ističe Vesna Bogdanović iz SOS telefona Ženskog centra Užice.

Iako lider u oblasti rodne ravnopravnosti, i Kanada se još uvek susreće sa brojnim izazovima kada je u pitanju nasilje nad ženama.

Osam od deset žrtava su žene sa sela. Svaka dva i po dana žena u Kanadi bude ubijena od strane partnera. Čak 84 odsto ubijenih žena, je ubijeno od strane partnera. Ovo su ozbiljni podaci sa kojima se susreće zemlja, za koju mislimo da toliko dobro radi – istakla je ambasadorka Kanade za Srbiju, Severnu Makedoniju i Crnu Goru Keti Čaba.

Ovaj problem nije dovoljno prepoznat u lokalnim samoupravama pa nije ni tretiran na adekvatan način. Grad Užice je među retkim lokalnim samoupravama koji finansira rad SOS telefona.

Moja lokalna samouprava pitanjem nasilja se bavi samo kroz Akcioni plan Saveta za rodnu ravnopravnost. U primeni prethodnog akcionog plana uspeli smo da obezbedimo sredstva za finansiranje SOS telefona, ali to nije dovoljno. Čak su nam i smanjili sredstva, usluga se finansira projektno, ali bar smo omogućili našim sugrađankama da mogu da razgovaraju sa nekim koga ne vide i ne znaju i da dobiju savet i smernicu šta dalje – rekla je Tijana Kostić, članica Odbora za rodnu ravnopravnost grada Užica.
Udruženje SOS iz Nikšića je prepoznalo potrebu da seoskim ženama treba prići, jer je njima teško, često i nemoguće da naprave prvi korak.

Za ove dve i po godine smo negde više od 2.000 žena obišli i sa njima razgovarali. Neko je rekao da je njima najvažnije da pričaju. One nemaju vremena od svakodnevnog posla da pričaju, nemaju vremena za druženje i društvene i socijalne događaje. A i kad negde odu, one ćute jer su naviknute da neko drugi priča. Na taj način mi gradimo sa njima poverenje, jer smo mi tu za njih i garantujemo im poverljivost i anonimnost – prenela je primere dobre prakse iz Crne Gore Nada Koprivica iz organizacije SOS Nikšić.

Konferenciju „Snažna žena – snažno selo“, Forum žena Prijepolja organizovao je u saradnji sa ambasadom Australije u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori, Agencijom Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji i Poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.