Vučić prepakovao stare projekte u novi "NIP" 1Foto: BETAPHOTO/ PREDSEDNISTVO SRBIJE

Sa budžetom za 2020. godinu kreće se u realizaciju Nacionalnog investicionog plana, objavio je ministar finansija Siniša Mali povodom usvajanja predloga republičkog budžeta za sledeću godinu.

Izdaci za kapitalne investicije su povećani sa 182 milijarde ove na 198,9 milijardi dinara (oko 1,7 milijardi evra) naredne godine. Ukupno će na nivou države, računajući i lokalnu samoupravu biti uloženo 260 milijardi dinara, što je za 40 milijardi (oko 330 miliona evra) više nego 2019.

Ekonomisti pozdravljaju povećanje javnih investicija, ali da li se to zaista može nazvati Nacionalnim investicionim planom?

Naime, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je za početak decembra usvajanje NIP-a, ali je već govorio šta će biti građeno, pa je odredio već i sumu koja će biti potrošena u narednih pet godina – 12 milijardi evra.

To je oko 2,5 milijardi evra godišnje za, kako je predstavljeno, nove projekte od putne i železničke infrastrukture, preko kanalizacije do fudbalskih stadiona i filharmonije.

Prema budžetu za narednu godinu za investicije će biti izdvojeno 2,2 milijarde evra, a tu se računaju i stari projekti koji su ranije započeti, projekti investicionog održavanja, kao i nabavka opreme za sektor bezbednosti koji se samo računovodstveno vodi kao investicija, a u stvari ni na koji način ne doprinosi ekonomskom razvoju.

Profesor na FEFA Goran Radosavljević ističe da bi nacionalni investicioni plan trebalo da se fokusira na dva ili tri cilja, a ne da bude raspršen na mnogo strana, kao što se desilo i sa prvim Nacionalnim investicionim planom kada su pare od prodaje Mobtela potrošene bez vidljivih efekata.

„Iz tih izjava o investicionom planu jedino sam shvatio da će sledeće godine biti izbori. Moguće da su postojeća sredstva preraspodeljena, ali pravi investicioni plan bi bio koncentracija sredstava na par stvari gde bi se video boljitak. Ovako je dve milijarde evra podeljeno na 200 projekata i svuda se potroši po malo. Tih 260 milijardi za kapitalne investicije u sledećoj godini nije neki napredak u odnosu na prethodne godine. Treba imati na umu i da su projekcije na početku godine uvek visoke, a realizacija na kraju po pravilu podbaci, osim u jednoj ili dve godine“, napominje Radosavljević dodajući da su po svoj prilici skupili sve što se ionako već izdvaja za investicije iz budžeta i predstavili to kao Nacionalni investicioni plan.

Radosavljević ističe i da je problem sa privrednim rastom Srbije u nedostatku privatnih investicija. Za rast veći od pet odsto potrebne su nam investicije od oko 25 odsto BDP-a, ali je važna i struktura tih investicija.

„Od tih 25 odsto, državne treba da budu do pet odsto, strane direktne tri-četiri odsto, a privatne 17-18 odsto BDP-a. Čak i da država duplira ulaganja to bi značilo da preuzima ulogu privatnog sektora. I naučni radovi i praksa u zemljama Centralne i Istočne Evrope pokazali su da one nisu brže rasle zbog nedostatka privatnih investicija, iako su imale investicione planove. A mi to nastavljamo da radimo“, napominje Radosavljević.

Ekonomista Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja kaže da nema ništa protiv nacionalnih investicionih planova koji podižu konkurentnost ekonomije, što direktno, što indirektno.

„To su investicije koje donose novi kvalitet i dodatu vrednost, poput puteva, železnice, navodnjavanja i posebno ekologije gde mnogo zaostajemo za Evropom. Ako to ide u neproduktivnu potrošnju, ne vidim da je to nacionalni investicioni plan, više liči na plan za potrošnju i ugrađivanje“, kaže Đogović.

Najznačajniji projekat za koje će naredne godine biti potrošene pare je izgradnja pruge Beograd-Stara Pazova i Novi Sad-granica sa Mađarskom od 14,6 milijardi dinara.

Za tri deonice na obilaznici oko Beograda kod Bubanj potoka biće plaćeno 4,35 milijardi dinara. Za deo Koridora 11 od Preljine do Požege biće izdvojeno 5,27 milijardi dinara, dok je za deonicu Moravskog koridora od Pojata do Preljine namenjeno 4,5 milijardi dinara.

Za auto-put Beograd-Sarajevo biće plaćeno 4,64 milijarde, za brzi put Ruma-Šabac-Loznica 5,5 milijardi dinara, dok je za auto-put Surčin-Novi Beograd namenjeno tri milijarde dinara.

Druga stavka po veličini u članu 5 predloga zakona o budžetu koji se bavi kapitalnim izdacima su izdvajanja za MUP – oko 11 milijardi dinara, ako izuzmemo da se oko 13 milijardi dinara za eksproprijaciju zemljišta izdvaja sa računa Ministarstva finansija.

Recimo Ministarstvo zaštite životne sredine je u ovom delu budžeta zastupljeno sa svega 270 miliona dinara za izgradnju glavnog kolektora u Leskovcu, mada je ministar finansija Mali izjavio da su izdvajanja za infrastrukturu u ekologiji udvostručena na 59,4 milijarde dinara u narednoj godini. Za IT infrastrukturu u osnovnim i srednjim školama u naredne dve godine planirano je po dve milijarde dinara.

U predlogu zakona o budžetu se planira da se kapitalni izdaci povećaju na 136 milijardi dinara u 2021. i 131 milijardu dinara u 2022. godini. To je povećanje od oko 170 miliona evra do 2022. godine pa se postavlja pitanje gde i kako će biti potrošeno tih 12 milijardi o kojima je pričao Vučić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari