Zaposleni traže veće plate, a poslodavci manje opterećenje na rad: Budžet Crne Gore preko dve i po milijarde evra

Z. Z.

16. 11. 2019. u 07:23

Državna kasa biće teška dvesta miliona više nego ove godine

Запослени траже веће плате, а послодавци мање оптерећење на рад: Буџет Црне Горе преко две и по милијарде евра

U kasi 200 miliona više za 2020. godinu Foto Vlada CG

VLADA Crne Gore usvojila je predlog budžeta za narednu godinu i državna kasa biće teška nešto više od dve i po milijarde evra, što je dvesta miliona više nego ove godine. I kako to već godinama biva, i ovog puta brojni su zahtevi za povećanje zarada. Prosvetari su već izdejstvovali povećanje zarada za devet odsto. Očekuju se i pregovori sa zdravstvenim radnicima, mada je njihov zahtev u dvocifrenom iznosu ili plate veće 30 procenata. I Privredna komora i Unija poslodavaca iskoristile su momenat pa je Unija zatražila da se razmotri njihov predlog da se smanje opterećenja na rad. Taj predlog privrede već duže podržava i opoziciona Socijaldemokratska partija.

- Da bi poslodavac isplatio zaposlenom neto zaradu od 500 evra po osnovu poreza i doprinosa, državi mora da plati 61,4 odsto ili u apsolutnom iznosu 308 evra - naveo je Vlastimir Golubović, predsednik Privredne komore koja je uradila istraživanje među poslodavcima koje je i pokazalo da kao najveću biznis barijeru vide upravo opterećenja na rad.

I u Uniji poslodavaca tvrde da Crna Gora ima najveća opterećenja na zarade, pa su ona primera radi u Srbiji 57, a u Hrvatskoj 45 odsto.

- Valjalo bi da se ti nameti na privredu smanje, naravno u meri koja ne bi ugrozila budžet - poručila je Branka Vuksanović iz Unije poslodavaca.

Računica Ministarstva finansija malo je drugačija, pa kaže da je opterećenje na rad, odnosno bruto zaradu 38 odsto i da je to prosek Evropske unije. Dostizanje tih standarda, prema rečima Darka Radunovića, ministra finansija, težnja je Crne Gore. Ipak, ističe, razume zahteve privrede.

- Moja su očekivanja da negde sredinom naredne godine možemo uraditi nešto po ovom pitanju, ali moramo dobro voditi računa. Ja bih voleo da sledeće godine imamo vanredni prihod koji može biti veći od planiranog, npr. od koncesije na aerodrome ili od ekonomskog državljanstva. To bi bio povod da nešto menjamo, ali sada ne možemo ništa radikalno menjati, povećavati plate, penzije i slično - prokomentarisao je Radunović.

Predlog smanjenja doprinosa već duže podržava Socijaldemokratska partija. Raško Konjević smatra da je pravi trenutak da se to uradi pre usvajanja budžeta za narednu godinu. Predlaže da to umanjenje bude deset odsto.

- Mislimo da je ovo momenat kada bi Vlada trebalo da pošalje poruku privredi da će smanjiti opterećenja na rad. Naravno, svesni smo da se to ne može učiniti odmah, ali imate priliku da im kažete kako će se to kretati naredne godine, ali i naredne četiri godine. To bi bilo dobro i zbog investitora, jer oni žele predvidljiv poslovni ambijent - rekao je Konjević.

PROMENE POSLE REFORME JAVNE UPRAVE

PODRŠKA smanjenju opterećenja na zarade stiže i iz vladajuće koalicije, ali u Socijaldemokratskoj partiji očekuju da bi to u krajnjem značilo povećanje zarada, a u DPS-u ocenjuju da bi to bilo moguće tek nakon okončanja postupka reforme javne uprave, te valorizacije prirodnih resursa. Takođe su saglasni i predstavnici vlasti i opozicije, ali i privrede da bi manja opterećenja na rad uticala na smanjenje udela sive ekonomije, povećanje zaposlenosti, plata, ali i konkurentnosti privrede.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije