≫ 

"Crvenokosa boginja" je čuvana u trezoru banke, a sada je prvi put otkrivena, i to u Narodnom muzeju

Reč o jednoj od najvrednijih praistorijskih keramičkih statueta sa ovih prostora koja je otkrivena u Donjoj Branjevini kod Odžaka, na Dunavu pre tačno 30 godina

  • 3

Crvenokosa boginja, monumentalna statueta iz perioda ranog neolita, od danas se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.

U Narodnom muzeju upriličena je danas svečana primopredaja i potpisivanje sporazuma o dugoročnoj pozajmici, na osnovu kog je keramička figurina stara više od 7.500 godina iz Biblioteke "Branko Radičević“ u Odžacima, u kojoj se čuva i arheološka zbirka Donje Branjevine, stigla u naš najznačajniji muzej.

Reč o jednoj od najvrednijih praistorijskih statueta sa ovih prostora koja je otkrivena u Donjoj Branjevini kod Odžaka, na Dunavu pre tačno 30 godina. Od danas Crvenokosa boginja se nalazi u atrijumu Narodnog muzeja gde će biti do 6. decembra, a onda postaje deo stalne postavke muzeja.

Crvenokosa boginja potiče iz vremena prvih zemljoradnika i stočara u Evropi, a s obzirom na to da je nesvakidašnje visine za to vreme - od gotovo 40 centimetara, može se s pravom nazvati monumentalnom skulpturom.

Crvenokosa boginja, Narodni muzej u Beogradu Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Naga žena bujnih oblina i duge, crvene kose

Predstavlja nagu ženu, ili boginju prirode bujnih oblina i crvene, duge kose, a upravo taj detalj je izdvaja od sličnih figura iz ranog neolita Balkana i zaslužan je za popularno ime po kojem je danas poznata širom sveta.

Bojana Borić Brešković, direktorka Narodnog muzeja u Beogradu, naglasila je da je u Beograd stigao veoma važan umetnički predmet, kojeg krase izvanredne umetničke osobine.

- Zahvaljujući ljubaznosti Biblioteke ''Branko Radičević'' u Odžacima, posetioci Narodnog muzeja u Beogradu biće u prilici da vide vradan artefakt. Crvenokosa boginja će činiti stalnu postavku muzeja u narednih pet godina, a onda ćemo razmotriti opciju o produženju saradnje sa bibliotekom u Odžacima - kazala je Borić Brešković.

Crvenokosa boginja, Narodni muzej u Beogradu Prvi put pred publikom, Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Predsednica opštine Odžaci Latinka Vasiljković izrazila je zadovoljstvo što je Crvenokosa boginja od danas dostupna široj javnosti.

- Crvenokosa boginja je zaštitni znak naše opštine i neizmerno smo zahvalni ljudima iz Narodnog muzeja što su umetnički predmet kojem su se ljudi u prošlosti molili za dobrobit zajednice, uvrstili u svoju stalnu postavku. Crvenokosa boginja je bila simbol boljih prinosa, zdrave dece u našem mestu i red je da je upozna veliki broj ljudi - kazala je Vasiljković.

Crvenokosa boginja, Narodni muzej u Beogradu Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Dolaziće da je vide najmlađi potomci

Predsednik Upravnog odbora Narodnog muzeja u Beogradu Darko Tanasković smatra da je od trenutka ponovnog otvaranja stalne postavke današnji događaj "najmuzejskiji".

- Bilo je ovde sjajnih izložbi i izvanrednih događaja, ali dolazak Crvenokose boginje u Narodni muzej simbolizuje vezu između prošlosti i sadašnjosti, sa pogledom u budućnost. Deca koja dolaze u Narodni muzej u ovom momentu predstavljaju najmlađe potomke Crvenokose boginje koju će od danas videti hiljade ljudi koji je sigurno ne bi videli u Odžacima - kazao je Tanasković.

Crvenokosa boginja, Narodni muzej u Beogradu Darko Tanasković, Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Kopija u bronzi u Odžacima

Figurina je pronađena 1989. godine na arheološkom lokalitetu Donja Branjevina, kod Odžaka, na Dunavu, na lokalitetu između Deronja i Dunava.

Od tada je deo arheološke zbirke i poznat simbol ovog kraja - na zelenoj površini ispred zgrade Opštine u Odžacima postavljena je kopija izrađena u bronzi, prošle godine oživljena je manifestacija "Dani crvenokose boginje", kao svetkovina posvećena kultu proleća i plodnosti.

Originalna statua čuvana je u trezoru Narodne banke u Odžacima, a kopija u Muzeju Vojvodine. Crvenokosa boginja našla se i na poštanskoj marki SRJ 1996. godine. Međutim, javnost do sada nije imala prilike da je vidi uživo.

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Perke

    29. novembar 2019 | 17:34

    Ova paganska boginja ima guzu skoro pa kao Kardasijanka....

  • Bane

    29. novembar 2019 | 22:52

    Nije valjda moja prababa ovako izgledala? Stesali smo se za ovih nekoliko hiljada godina. Ukrotili smo gene.

  • Pocetak kraja a kraj je u stvari pocetak

    23. decembar 2019 | 17:40

    Zanimljivo odkako su je iskopali ljudi su poceli da umiru kao nikad ranije groblje nam je nikad punije....vratite je u zemlju tu joj je mesto nije za dzabe boginja plodnosti.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA