Neprocesuiranjem ratnih zločina žrtvama uskraćena pravda 1

Nastojeći da obrađujemo teme iz oblasti suočavanja sa prošlošću, ratnih zločina i tranzicione pravde o kojima se sve manje govori, a koje su izuzetno značajne, i ove godine u okviru medijskog partnerstva sa dnevnim listom Danas razgovarali smo, pratili i analizirali različite aspekte i gledišta svih koji su govorili za Danas, a koji se smatraju relevantnim, obaveznim i važnim da o ovim temama govore.

Mišljenja aktera na političkoj sceni, lična sećanja porodica žrtava, osvrt sa tla Evrope, značajni su u procesu suočavanja sa prošlošću. Naša medijska saradnja ogleda se i u praćenju svih događaja koje organizujemo u zemlji i inostranstvu, a njen najveći doprinos je posvećenost i praćenje stanja i situacije kroz regionalni pristup.

U jeku pregovora između Beograda i Prištine, ali i povodom jedanaestogodišnjice nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, u intervjuu Danasu, koji je tim povodom dao Adriatik Keljmendi, kosovski pisac i novinar, navodi se da je trebalo mnogo toga da bude bolje nakon 11 godina od osamostaljenja. Svakako, najvažnije je da dođe do međusobnog priznanja između Kosova i Srbije, jer dok je god to pitanje nerešeno, uvek će biti prostora za nerazumevanje, mržnju i loše odnose, zaključio je Keljmendi.

Bivša izvestiteljka Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pak, u razgovoru za Danas podelila je svoje stanovište kako vidi trenutnu ulogu Srbije u razvijanju entitetskog odnosa unutar BiH, odnosno putu ka očuvanju državnosti BiH.

Ona smatra da je za budućnost Srbije u EU važno da Milorad Dodik razume da su oba entiteta – Republika Srpska i Hrvatsko-Bosanska federacija – izgrađene od strane države BiH – isto kao što je 16 zemalja to učinilo u Nemačkoj. Kao nemačka državljanka, vrlo dobro zna koliko je ovo važno za pomirenje, jer nema gradnje mirne budućnosti među narodima u susedstvu ukoliko se novim generacijama ne kaže istina.

Značaj važnosti pomirenja, suživota i poštovanja žrtava rata, svoje mesto pronašlo je u zbirci „Četiri i po drame“, autora Almira Bašovića, dramskog pisca i profesora na Filozofskom fakultetu i Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, koji je govorio za Danas. Almir za sebe kaže da ga je „rat odredio“, jer je odrastao i školovao se u ratu. On je izražajem kroz zbirku drama na kojoj je radio 15 godina ukazao na stradanja tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

U selu Ahmići, u BiH, 15. aprila 1993, Adnan Zec bio je trinaestogodišnji dečak. Preživeo je masakr. Ubijeni su mu roditelji i sestra. O tom strašnom zločinu svedočio je u Haškom tribunalu, a svoje lično sećanje ispričao je za Danas. NJegovo mišljenje zasniva se na činjenicama da su oni koji su ratove zagovarali uglavnom osuđeni pred Haškim tribunalom, sudu na kojem je između ostalog dokazan genocid, dokazan zločinački poduhvat, gde je dokazana umešanost država, kao što su Srbija i Hrvatska kao agresori na BiH.

Dvadeset sedam godina je prošlo od maja 1992. godine, kada je crnogorska policija nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina koji su u Crnu Goru izbegli od rata u BiH. O ovome kao i o drugim pitanjima vezanim za suočavanje sa ratnom prošlošću Crne Gore, u intervjuu za Danas govorila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice.

Na pitanje kakav je odnos Crne Gore prema ratnim zločinima, Uljarević je objasnila da crnogorske vlasti sistemski rade na uspostavljanju zaborava kad je reč o ratnim zločinima koji su se desili na teritoriji Crne Gore ili u kojima su učestvovali crnogorski građani.

Pred dvadeset četvrtu godišnjicu masakra u Srebrenici, Željko Komšić, član Predsedništva BiH u razgovoru za Danas, kazao je da je odnos vlasti u Srbiji prema genocidu u Srebrenici više nego poražavajući, jer vlasti u Srbiji ne pokazuju spremnost da se jasno iskažu po pitanju genocida.

A na pitanje, kako gleda na suočavanje sa prošlošću i nasleđem iz ratova devedesetih u državama regiona, Komšić dodaje da mu sve izgleda poput predstave političkih lidera koji nikada nisu iskreno tome pristupili, nego tek po nagovoru međunarodnih zvaničnika.

Milorad Pupovac, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke, povodom dvadesetčetvorogodišnjice „Oluje“ za Danas je rekao da na hrvatskoj javnoj sceni dominiraju četiri mesta, četiri figure na mentalnoj mapi nacije. Vukovar kao figura stradanja i žrtve. Oluja kao figura pobjede i pobednika. Bleiburg kao figura stradanja svih stradanja, neka vrsta novovjekog hrvatskog Kosova. Stepinac kao figura pobjede u vjeri. Pupovac između ostalog ističe da su odnosi Srbije i Hrvatske od 2011. loši, i da se nijedna strana ne zalaže da se poprave, već se prema tome odnose kao prema „turskom groblju“.

Prijedorska heroina, Nusreta Sivac, koja je preživela mučenje i seksualno zlostavljanje u jednom od tri logora, u logoru „Omarska“, na teritoriji Prijedora svoju ličnu ispovest ispričala je u razgovoru za Danas.

Užasna zlodela, koja je osetila na svojoj koži, sva mučenja koja je preživljavala samo zato jer nije bila srpske nacionalnosti, nikada neće moći da zaboravi, iako o njima govori javno, kada god za to ima prilike, smatrajući da je to njena misija do kraja života.

Crnogorski istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore Šerbo Rastoder za Danas je govorio o tome koliko dobrosusedski odnosi imaju važnost u procesu savremenih integracija.

Period ratova je iza nas. I to onih najgorih iz kojih su svi izašli kao „pobjednici“, iako su to bili ratovi „unaprijed poraženih“. Umešnost pretvaranja „poraza“ u „pobjede“ je glavna smetnja regionalne saradnje, a istrajavanje na takvoj „vještini“ ne vodi nikuda, objasnio je Rastoder.

Povodom godišnjice od „pada Vukovara“, bivša ministarka pravde Republike Hrvatske, Vesna Škare Ožbolt, u intervjuu za Danas navela je da trajan mir među ljudima počiva na dva principa – istini i suočavanju s istinom o tome što se dogodilo i na pravdi – tj. da se svi počinioci zločina kazne, kao opomena budućim generacijama.

Završnicu ove retrospektive obeležio je razgovor sa predsednicom Specijalizovanih veća Kosova, Ekatarinom Trendafilovom, koja je u razgovoru za Danas istakla da prihvatiti odgovornost za zločine počinjene pre 20 godina nije lak zadatak.

Zemljama može da bude teško da se suoče sa svojom ratnom prošlošću i da osiguraju da oni koji su počinili teške zločine odgovaraju za njih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari