Vremeplov (29. decembar 2019)

Materice

1834. - Umro Filip Višnjić, pesnik i guslar
(Trnava, 25. 04. 1767 - Višnjićevo, 29. 12. 1834)

1876. - Rođen Pablo Kazals, španski violončelista
(Vendrel, 29. 12. 1876 - Rio Piedras, 22. 10. 1973)

1894. - Umrla Kristina Georgina Roseti, engleska književnica
(London, 05. 12. 1830 - London, 29. 12. 1894)

1920. - Objavljena "Obznana" Vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca o zabrani legalnog delovanja Komunističke partije Jugoslavije

1921. - Rođen Dobrica Ćosić, književnik, političar i državnik, prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije, akademik
(Velika Drenova, 29. 12. 1921 - Beograd, 18. 05. 2014)
Dobrica Ćosić jedan je od naših najvećih romansijera i esejista. Prvim romanom "Daleko je sunce", objavljenim 1951. predstavio se kao pisac strasno zainteresovan za revoluciju u njenom humanom vidu. U literaturu je na velika vrata ušao romanom "Koreni" u kojem je, opisujući selo i prve izdanke građanstva obrenovićevske Srbije, ispoljio moćan talenat za poniranje u najdublje slojeve ljudske psihe. Njegov roman "Vreme smrti", velika je freska srpskog društva uoči i u vreme Prvog svetskog rata. Od ostalih dela pomenimo romane: "Deobe", "Vreme vlasti", trilogiju "Vreme zla", "Otkriće", knjigu članaka "Sedam dana u Budimpešti", eseje "Akcija", "Moć i strepnje", "Odgovornost", "Stvarno i moguće". Dobitnik je NIN-ove nagrade za romane "Koreni" i "Deobe", "Njegoševe nagrade" za trilogiju "Vreme zla" i nagrada "Meša Selimović" i "Svetozar Ćorović" za "Vreme vlasti". Posebnu zanimljivost predstavljaju Ćosićeve dnevničke beleške, koje je vodio od 1952. godine i koje doprinose proučavanju naše novije istorije. Delom "Kosovo" Ćosić je zaokružio svoje istorijsko viđenje najbolnijeg srpskog problema.

1924. - Umro Karl Špiteler, švajcarski književnik, nobelovac
(Lieštal, 24. 04. 1845 - Lucern, 29. 12. 1924)

1926. - Umro Rajner Marija Rilke, austrijski književnik
(Prag, 04. 12. 1875 - Val Mon, 29. 12. 1926)

1928. - Rođena Danica Aćimac, pozorišna, filmska i TV glumica
(Beograd, 29. 12. 1928 - Beograd, 11. 06. 2009)

1943. - Rođen dr Vladisav Stefanović, nefrolog, profesor Medicinskog fakulteta u Nišu, akademik
(Niš, 29. 12. 1943 - Niš, 10. 10. 2015)

1947. - Rođen dr Simon Dragović, anesteziolog, šef Odeljenja anestezije Univerzitetske dečje klinike u Beogradu
(Beograd, 29. 12. 1947 - Beograd, 18. 01. 2014)

1957. - U Zagrebu otvorena prva samoposluga u Jugoslaviji

1969. - Umro Milutin Borisavljević, arhitekta, teoretičar i estetičar arhitekture, osnivač Katedre za estetiku Filozofskog fakultetu u Beogradu
(Kragujevac, 25. 06. 1889 - Pariz, 29. 12. 1969)

1972. - Rođen Džad Lou, britanski filmski glumac, producent i reditelj
(London, 29. 12. 1972)

1974. - Rođena Lena Bogdanović, filmska i TV glumica
(Novi Sad, 29. 12. 1974)

1981. - Umro Miroslav Krleža, književnik, akademik
(Zagreb, 07. 07. 1893 - Zagreb, 29. 12. 1981)

1984. - Umro Gvido Tartalja, književnik
(Zagreb, 25. 01. 1899 - Beograd, 29. 12. 1984)

2001. - Umro Vladimir Stejin, profesor Muzičke škole "Mokranjac" i direktor škole "Dr Vojislav Vučković" u Beogradu
(Gardinovci, 27. 12. 1929 - Beograd, 29. 12. 2001)

2001. - Umro Srboljub Sekulić, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu
(Niš, 10. 08. 1933 - Beograd, 29. 12. 2001)

2004. - Umro Nikolaj Timčenko, filozof, književnik, književni kritičar i istoričar, novinar, urednik i lektor lista "Naša reč" iz Leskovca i urenik časopisa "Naše stvaranje"
(Leskovac, 06. 12. 1934 - Leskovac, 29. 12. 2004)

2004. - Umrla Anika Radošević, balerina Narodnog pozorišta u Beogradu, osnivač i direktor Srednje baletske škole u Beogradu "Lujo Davičo", operski reditelj i koreograf
(Češke Buđovice, 04. 09. 1915 - Beograd, 29. 12. 2004)

2006. - Umro Blagoje Vidinić, fudbalski golman, reprezentativac
(Skoplje, 11. 06. 1934 - Strazbur, 29. 12. 2006)

2007. - Umro Jerži Kavalerovič, poljski filmski reditelj, osnivač poljske filmske škole
(Gvozdec, 19. 01. 1922 - Varšava, 29. 12. 2007)

2008. - Umro Vladislav Lalicki, scenograf, kostimograf i slikar
(Šabac, 01. 06. 1935 - Beograd, 29. 12. 2008)

2008. - Umro Frederik Habard, američki džez-trubač
(Indijanapolis, 07. 04. 1938 - Šerman Oks, 29. 12. 2008)

2010. - Umro Vladan Batić, advokat i političar, predsedik Demohrišćanske stranke Srbije, poslanik Skupštine Srbije
(Obrenovac, 27. 07. 1949 - Beograd, 29. 12. 2010)

2010. - Umrla Atina Bojadži, "Ohridski delfin" makedonska plivačica i trener, svetski šampion u plivačkom maratonu, prva žena sa Balkana koja je preplivala Lamanš
(Ohrid, 13. 03. 1944 - Skoplje, 29. 12. 2010)

2013. - Umro Vojčeh Kilar, poljski pijanista i kompozitor klasične i filmske muzike
(Lavov, 17. 07. 1932 - Katovice, 29. 12. 2013)

2013. - Umro Imre Toplak, dirigent, profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu
(Bajmok, 04. 11. 1933 - Novi Sad, 29. 12. 2013)

2014. - Umro Mladen Popović, dramaturg, urednik Zabavnog programa Televizije Beograd, odgovorni urednik Filmskog programa Radio-televizije Srbije
(Zemun, 30. 03. 1953 - Beograd, 29. 12. 2014)

2014. - Umro dr Risto B. Lainović, prevodilac, profesor francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nišu
(Podgorica, 24. 02. 1937 - Podgorica, 29. 12. 2014)

2016. - Umro Miloš T. Uskoković, književnik, slikar i novinar, osnivač i predsednik udruženja "Slikarski uranak"
(Podgorica, 1935 - 29. 12. 2016)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво