Je li sramota biti prvi na listi najzagađenijih gradova svijeta?

Premda se stanovnici brojnih gradova u zemljama zapadnog Balkana posljednjih dana guše u smogu, čini se da to pitanje brine isključivo građane, koji spas traži kupovinom maski sa filterima, bijegom na planine i humorom, tom našom najjačom karakteristikom. 

Ima li pravog rješenja? Ili ćemo za svako rješenje tražiti problem?

A, je li sramno što je, naprimjer, Sarajevo najčešće prvo na listi najzagađenijih gradova svijeta, gore i od onih s desecima miliona stanovnika? Ili je objašnjenje: živimo u kotlini, mora tako biti?

Mora li zaista?

I osjeća li iko od vlasti odgovornost što stanovnicima balkanskih gradova prijete ozbiljne bolesti?

Odgovore smo tražili u brojnim dosadašnjim tekstovima, ali istinskog, dugoročnog rješenja još nema.

Sarajevo najzagađenije

Indeks kvalitete zraka u Sarajevu u 20 sati iznosio je 308, što je prema upozorenjima Eko akcije opasno po ljudsko zdravlje.

U posljednjih 30 dana zrak u Sarajevu samo je jedan dan bio čist, dok je sve ostale dane bio nezdrav ili vrlo opasan po ljude.

“Ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo! Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom”, navodi se na web stranici Eko akcije.

Kako javlja HINA, opasne koncentracije smoga zabilježene su u četvrtak u gradovima širom južne Evrope, poput Rima, Sarajeva, Beograda… Ekolozi smog nazivaju ekološkom krizom.

Beograd je jutros prestigao Sarajevo i najzagadjeniji je grad u Evropi. Dajte ljudi malo da se organizujemo. Ako neko ima nekih guma da zapali, nemojte da se brukamo, nismo u stanju nikad zadrzati prednost do kraja #sarajevograd

— Mus (@Musto65949502) January 15, 2020

Sarajevo je među gradovima s najvećim onečišćenjem zraka posljednjih dana, zajedno s glavnim gradovima Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije.

Grad Zagreb također je u četvrtak izdao upozorenje za građane zbog zagađenog zraka.

U Srbiji je održana vanredna sjednica vlade. Stanovnici su upozoreni da ne izlaze iz domova i izbjegavaju fizičku aktivnost, naročito astmatičari. Srbijanska premijerka Ana Brnabić je za onečišćenje zraka okrivila grijanje u kućanstvima i stara vozila.

Sa Međunarodnog aerodroma u Sarajevu u četvrtak su, zbog guste magle i smoga koji su prekrili grad, otkazana polijetanja i slijetanja više aviona. U večernjim satima nije sletio avion iz Istanbula i Rima, dok su tokom dana otkazana četiri polijetanja za Zagreba, Beč, Rim i let za Istanbul.

U nekim gradovima, poput Tuzle, građani protestuju zbog enormne zagađenosti zraka, dok drugi na društvenim mrežama na sarkastičan način pokušavaju ukazati na ovaj ekološki problem.

Veliki broj smrtnih slučajeva

Prema podacima Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IMHE), nezavisnog globalnog istraživačkog centra pri Univerzitetu u Washingtonu, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska među deset su evropskih država s najvišom stopom smrtnih slučajeva zbog zagađenosti.

Prema podacima sakupljenim tokom 2017., a koji su obrađivani od tada, Srbija je na devetom mjestu planetarne liste kad je riječ o stopi smrtnosti od zagađenosti. Utvrđeno je da je u Srbiji tokom posmatranog perioda od 123.685 slučajeva preuranjene smrti za gotovo 10 posto, odnosno za 12.317 njih direktno kriva zagađenost.

Sljedeća balkanska država na crnoj rang-listi IMHE-a kad je riječ o stopi smrtnosti od zagađenja jest Bosna i Hercegovina, koja je na 29. mjestu. Kako navodi američki institut, u toj je državi 4.379 smrtnih slučajeva u 2017. povezano sa zagađenjem, od čega 3.372 sa zagađenjem zraka.

Hrvatska je na 43. poziciji sa 4.463 smrtna slučaja od zagađenja. I u toj je državi dominantni faktor zagađenje zraka (3.089). Sjeverna Makedonija je 59. država svijeta po stopi smrtnosti zbog zagađenja, u kojoj je bilo 2.005 smrtnih slučajeva od zagađenja (1.663 slučaja uslijed zagađenja zraka).

Izvor. Al Jazeera