Srbija još nije osmislila strategiju za smanjenje izduvnih gasova 1Foto: EPA-EFE/ KOCA SULEJMANOVIĆ

Gotovo četvrtina ukupnog zagađenja životne sredine, pre svega vazduha, potiče od saobraćaja, rezultat je nedavno predstavljenog višegodišnjeg istraživanja kompanije Honda.

Pri tom, tri četvrtine tog udela odnosi se na drumski saobraćaj, koji u podjednakom procentu opterećuju i automobili, teretni prevoz i radne mašine.

Kada je reč o Srbiji, iako konkretnih podataka nema, gotovo je sigurno da drumski saobraćaj u većoj meri utiče na kvalitet vazduha, s obzirom na to da je vozni park građana, prema istraživanju Saobraćajnog fakulteta, u proseku star više od 17 godina dok se evropski prosek kreće nešto iznad 10.

Evropska unija već duži period kreira sistem kojim se sve oštrije kažnjavaju proizvođači čija vozila u većoj meri doprinose emisiji ugljen dioksida, dok se istovremeno stimulacijama i poreskim olakšicama podstiče nabavka vozila sa savremenijim motorima, euro 5 i euro 6, kao i električnih i hibridnih modela.

U Srbiji za sada još nisu u pripremi takve mere iako je problem zagađenog vazduha sve prisutniji.

Na nedavno održanom okruglom stolu u Privrednoj komori Srbije, na temu „Uticaj saobraćaja na životnu sredinu u Republici Srbiji, problemi i moguća rešenja“, na kome su učestvovali predstavnici četiri ministarstva (zaštite životne sredine, finansija, policije i saobraćaja), Asocijacija uvoznika automobila i delova predložila je poteze kojima bi država mogla da smanji negativan uticaj saobraćaja na životnu sredinu.

Između ostalog, predlaže se zabrana uvoza polovnih vozila generacije motora euro 3 i euro 4, kao i početak primene kontrole štetnih izduvnih gasova uz uvođenja principa “ zagađivač plaća“.

Među merama je i subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila, kao i električnih motocikala i skutera u iznosu PDV-a, kao i plaćanje naknade za zbrinjavanje posebnih tokova otpada, poznatije kao Eko taksa, koja bi se plaćala pri prvoj registraciji a važila za sva uvezena vozila, nova ili polovna.

Predložena je i čitava paleta subvencija, poreskih olakšica i povlastica za nabavku električnih i hibridnih automobila, od smanjenja poreza vlasnicima, do dotacija za instaliranje infrastrukture koja je potrebna za tu vrstu vozila.

Neke od njih su u nadležnosti države, dok bi druge bile na nivou lokalnih samouprava.

Srpske vlasti za sada još nisu pokrenule takve inicijative, ali kako je Evropska unija na 2030. godinu oročila proces potpune eliminacije vozila koja emituju štetne izduvne gasove, to je reč o poslu u koji bi trebalo što pre da se uključimo.

Zemlje iz regiona, međutim, već su odmakle u primeni ekoloških standarda. Tako je Slovenija najbolje opremljena punjačima za sve vrste električnih automobila koji su raspoređeni na svakih 50 kilometara, a izgradnju svakog od njih država subvencioniše u stopostotnom iznosu, dok kupovinu novog električnog vozila subvencioniše iznosom koji se zavisno od kategorije, kreće od 3.000 do 7. 500 evra.

U Hrvatskoj je program podsticaja pokrenut pre šest godina, pri čemu se nabavka električnih vozila subvencioniše sa oko 9.500 evra, dok se hibridi koji emituju manje od 90 grama ugljen dioksida po kilometru dotiraju, zavisno od modela od 4.000 do 6.600 evra.

Istovremeno, započeta je i akcija instaliranja punjača uz plan da do 2020. bude 296 utičnica na 164 lokacije i na svakih 50 kilometara a da se broj mesta sa punjačima do 2030 popne na 300.

Istovremeno, hrvatski Telekom je u protekle tri godine razvio najširu i u potpunosti spojenu nacionalnu mrežu električnih punjača, motivisana potrebama turista koji dolaze električnim automobilima.

Plan subvencija postoji i u Makedoniji, ali je ograničen na prvih 5.000 vozila za čiju nabavku će država izdvojiti, zavisno od modela, do 5.000 evra uz oslobađanje od troškova za putarinu, parkiranje i registraciju.

Svetski modeli subvencija

Do kraja ove godine Kinezi planiraju instaliranje pet miliona punjača a kupcima električnih i hibridnih vozila država će isplatiti jednokratno od 4.800 do 8.200 evra. Postoji i dodatna subvencija lokalnih vlasti od 7.500 evra, kao i besplatna registracija koja u Šangaju doseže i do 12.000 evra. Japan je već sada država sa više punjača nego benzinskih pumpi jer se na 35.00 stanica nalazi 40.000 tih aparata. Ta država subvencioniše razliku u ceni između električnog vozila i ekvivalentnog vozila s motorom na unutrašnje sagorevanje, do najviše 7.230 evra. U SAD kupci električnih vozila stiču pravo na jednokratnu isplatu do najviše 7.500 dolara, a poseban program subvencija ima država Kalifornija koja za električna vozila isključivo na baterije daje dodatnih 2.500 dolara, a za hibridna vozila 1.500 dolara. Kupci električnih i hibridnih vozila koja emituju manje od 75 grama ugljen dioksida po kilometru, u Velikoj Britaniji mogu da računaju na 25 odsto popusta na cenu automobila, najviše do 5.000 funti za putničko i 8.000 za komercijalnu varijantu. U Švedskoj prvih 5.000 nabavljenih četvorotočkaša ima superpremiju za ekološka vozila od 4.200 evra. U Francuskoj se od 2012. primenjuje neutralna formula za državni budžet, prema kojoj kupci vozila s visokim nivoom emisije ugljen dioksida plaćaju kaznu, a kupci vozila s niskom emisijom dobijaju bonus.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari