Nagrada Meša Selimović: Glasanje ulazi u finiš

V.N.

19. 02. 2020. u 11:45

Književni kritičari biraju knjigu godine (12). U sledeća dva broja objavićemo izbore još devet članova Velikog žirija

Награда Меша Селимовић: Гласање улази у финиш

ALEKSANDAR JOVANOVIĆ (BEOGRAD):


1. "IDENTITET SRPSKE KNjIŽEVNOSTI", Nenad Nikolić

(SKZ, "Partenon")

2. "(PRE)OBLIKOVANjE DETINjSTVA", Zorana Opačić

(Učiteljski fakultet)

3. "PEVANjE I PRIPOVEDANjE", Jelena Panić Maraš

(Učiteljski fakultet)

4. "KOVSKE ELEGIJE", Krstivoje Ilić (ZD "Prvi srpski ustanak")

5. "PANONSKI PALIMPSESTI", Slobodan Mandić ("Agora")



N. Nikolić je ukrstio razumevanje najbitnijih književnih i identitetskih pitanja i osnovnih polazišta naših najznačajnijih istoričara književnosti sa jasnim i preciznim izlaganjem koje, uprkos obimu knjige, ne dopušta čitaocu da odustane do kraja. Z. Opačić književnost za decu tumači i samerava u kontekstu nacionalne i svetske književnosti, ali i u kontekstu nastanka i razvoja obrazovnog i prosvetiteljskog pojma detinjstva, bez kojeg ove književnosti ne bi bilo. Nije dovoljno reći da je ona u vrhu srpske nauke o književnosti za decu i mlade, ona je taj vrh. U vrednoj i dosledno napisanoj knjizi J. P.


Maraš ispituje prirodu i poetičku samosvest srpske književnosti za decu i mlade, počev od gotovo nepoznatih pesama ovoga žanra V. P. Disa do naših savremenih pesnika. Spajajući motive i retorski zamah tradicionalne rodoljubive lirike sa iskustvom savremene poezije, dirljivu odanost kulturi i zvuk dolazeće apokalipse, K. Ilić je umnogome zaokružio svoj opus. U osnovu dela S. Mandića smešten je seobni usud našeg naroda, tačnije život hercegovačkih kolonista u srednjem Banatu. Čitav spektar likova pokušava da se snađe i ukoreni u ravnici, u širokom rasponu od komičnog do melanholičnog i tragičnog.



IRENA JAVORSKI (BEOGRAD):


1. "PAS I KONTRABAS", Saša Ilić

("Orfelin")

2. "TOPLO BILjE", Bojan Vasić

(Kulturni centar Novog Sada)

3. "TEKSTUALNI IZRAZ DžORDžA HARISONA", Milica Arambašić

(Orion art)

4. CONDITIO AHUMANA, Andrija Filipović ("Karpos")

5. "USTA BEZ KAPAKA", Goran Korunović ("Kontrast")


U svom romanu S. Ilić se bavi univerzalnim odnosom koji se uspostavlja između svakog slobodnog, mislećeg pojedinca i društva, ogledanog u institucijama i njihovim mehanizmima. Pa tako, ludnica u Kovinu postaje centralnom metaforom njihovog sukoba. Zbirka poezije B. Vasića izdvaja se svojom nepretencioznošću i ogoljenošću u obradi i izboru tematike, koju karakteriše povratak ljubavnoj lirici (pesnički vrt je ujedno i ljubavni, pesnički jezik "neće pojam").

U preglednoj teorijskoj studiji M. Arambašić primenjuje kulturalne i književne teorije na tekstove popularne kulture - pesme "Bitlsa" koje je napisao Harison - time pokušavajući da da svoj doprinos proširenju domaćeg polja nauke o književnosti. U studiji A. Filipović mapira pravce (kao i njihove predstavnike) razvoja postdelezijanske filozofije u savremenoj humanistici i teoriji koji se grupišu oko pojma antropocena (skovanog da označi našu epohu kao epohu u kojoj je čovek izjednačen sa geološkim silama), primenjujući ih i na analizu primera iz književnosti. Zbirka pesama G. Korunovića predstavlja svojevrsno oniričko i autopoetičko putovanje ka odsutnom "Glasu" (inspiraciji, nadahnuću).



VIKTOR ŠKORIĆ (NOVO MILOŠEVO):


1. "ČVOR NA OMČI", Draško Sikimić

(LOM)

2. "MOJE", Srđan V. Tešin

("Arhipelag")

3. "ROMAN RUBIKOVA KOCKA", Saša Radonjić

("Solaris")

4. "KAMEN, PAPIR, MAKAZE", Dragan Marković (LOM)

5. "UNUTRAŠNjE NEVREME", Katarina Pantović (Matica srpska)


U 2019. godini beležimo izlazak mnogih knjiga koje su važne poetičke tačke u opusu njenih autora. Veliki zakorak iz poezije u prozu učinio je Draško Sikimić koji je svojim romanom prvencem utabao mogući put svojoj stvaralačkoj odiseji. Sa druge strane, već osvedočeni prozni stvaralac Srđan V. Tešin u svojoj knjizi bavi se napuštanjem poezije u njegovom prepoznatljivom stilu.

Ova knjiga je do sada najviša tačka Tešinove stvaralačke introspekcije. Saša Radonjić takođe čini udaljavanje od svog ranijeg stvaralaštva, ali postmoderni duh njegove proze i dalje se prepoznaje u romanu "Roman Rubikova kocka". Već godinama pažljivo radeći na svojim stihovima Dragan Marković je izdao knjigu "Kamen, papir, makaze" koja predstavlja brušeni, da ne kažemo cizelirani spoj zvukovnog i smislenog. Naposletku, knjiga Katarine Pantović jeste prva knjiga autorke i predstavlja njen važan poetički temelj u poeziji.




MILE TASIĆ (SUBOTICA):


1. "JOVAN HRANILOVIĆ", Dragan Vukšić

("Prometej")

2. NON IMPRIMATUR, Dejan Vukićević

(NB "Vlada Aksentijević", NB "Dimitrije Tucović")

3. "NEŠTO ŠTO STRAŠNO PODSEĆA NA ŽIVOT", Nebojša Milenović

("Akademska knjiga")

4. "SUVA IGLA", Radivoj Šajtinac ("Geopoetika")

5. "CRNA KNjIGA", Luka Tripković (Booka)



Knjiga D. Vukšića na autoritativan i argumentovan način prati životnu priču neopravdano zaboravljenog Jovana Hranilovića sa posebnim osvrtom na njegovu ulogu u dramatičnim trenucima oslobađanja vojvođanskog prostora novembra 1918. godine pred okončanje Velikog rata. Vodeći hronološku priču o večnim zabranama u literaturi D. Vukićević rasvetljava neke do sada nepoznate zabrane, kao i one koje su i danas u savremenom svetu prisutne. N. Milenković nam približava životnu i umetničku ličnost multimedijalnog umetnika Slavka Matkovića, nedeljivu u svakom pogledu, ističući stvaralačku originalnost jednog od prvih konceptualnih stvaralaca u nas.

Sjajnom pripovedaču R. Šajtincu koji vešto vodi priču nije ni najmanje zasmetalo da je smešta u, tek na prvi pogled trivijalnom arealu, da je konstruiše sa prepoznatljivim junacima, na prvi pogled nezanimljivim, te da je vodi kroz vreme nenaklonjeno halapljivom životu. Vredno literarno ostvarenje mladog i talentovanog L. Tripkovića vidovito i proročki nudi nikako osunčanu budućnost na ovim prostorima. Prosejavši, čini se. zabludu velike nam države, drsko nam razotkriva neizmerenu količinu energije, na žalost i života, konačno bačenu u sramotnu istoriju.


MILICA MILENKOVIĆ (SVRLjIG):


1. "RODITELjI", Đorđe D. Sibinović

("Službeni glasnik")

2. "ZNAČENjE DžOKERA", Vladimir Pištalo

("Agora")

3. "SOBA 427", Jadranka Milenković

("Arete")

4. "JEGERMAJSTER", Darko Tuševljaković ("Arhipelag")

5. "POSLEDNjI MUŠKARAC", Muharem Bazdulj ("Vulkan")



Knjiga Đ. D. Sibinovića arhetipsko postavlja u središte čovekove lične drame opominjući nas na zlokobno ponavljanje jednog egzistencijalnog ključa bilo da je njegovo mesto srpsko selo, antički teatar ili svetska metropola. Delo V. Pištala temelji se na formi eseja viđenog kao "mišljenje", "gejzir radosti, zmija i falus" i time duboko zadire u teme kojima se autor bavi na njenim stranama, na raskršću između "Srbije i Amerike, prošlosti i sadašnjosti, koncepcije i percepcije, ideje i slike".


Roman J. Milenković parabola je stvarnosti kojom je autorka progovorila iz ugla marginalizovane grupe žena postavljajući ih na pijedestal večitih Šeherezada naše i svetske literature. D. Tuševljaković preispituje aktuelnu temu preplitanja sna i jave, kolektivnog i individualnog, erosa i tanatosa, krunišući svoje delo izmišljenim likom Jegermajsterom dostojnim svetskih likova kakve su još stvorili Gete, Hofman i Bulgakov. Roman M. Bazdulja u središte svoje priče postavlja dva pola, muškarca i ženu, pokazujući prstom u fiktivnu budućnost kao mesto ovog romanesknog putovanja od Sarajeva do Barselone i od Beča do Filadelfije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije