BIZIT plus

Dejan Šoškić: Svet više neće biti isti

Imali smo zadovoljstvo da o aktuelnoj situaciji u Srbiji, s naglaskom na stanje u ekonomiji i posledice koje će neminovno pretrpeti usled aktuelnih dešavanja, razgovaramo sa Dejanom Šoškićem, bivšim guvernerom Narodne banke Srbije i redovnim profesorom na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

PCPress.rs Image

Nekadašnji student generacije na Beogradskom univerzitetu i Fulbrajtov stipendista danas je član Predsedništva Naučnog društva ekonomista i osoba od autoriteta koja itekako poznaje stanje domaće ekonomije. Koliko ga uopšte želimo sagledati i kako dočekati vesti koje će neminovno biti teško čuti? O tome i još ponečemu s profesorom Dejanom Šoškićem.

Globalne korporacije su „porušile“ granice država u procesu koji je trajao decenijama. Virus Covid 19 ih je ponovo uspostavio za samo par nedelja – da li je svetska ekonomija imala ikada veći izazov od trenutnog?

DŠ: Naravno da je svetska ekonomija imala većih izazova. U dvadesetom veku smo imali dva svetska rata sa ogromnim gubicima u ljudstvu, nacionalnom bogatstvu i BDPu  i to u velikom broju zemalja sveta. Takođe, velika ekonomska kriza iz 1929. godine, trajala je godinama i izazvala ogroman gubitak ekonomske aktivnosti koji je u SAD trajao sve do početka Drugog Svetskog Rata. Ovo svakako ne znači da ekonomske posledice Covid 19 treba potceniti. Naprotiv, ekonomske posledice će biti i već jesu, ogromne i ogroman je izazov postavljen pred nosioce ekonomske politike i svetske multilateralne organizacije. Neizvesno je da li će svet iz ovoga izaći više ujedinjen i svestan potrebe unapređenja međunarodne saradnje radi efikasnog rešavanja globalnih problema, ili će se desiti suprotno. Ono što je, verujem, dosta izvesno je da svet posle Covid 19 neće biti isti.  

Država treba da pomogne da ljudi i u javnom i u privatnom sektoru ne ostanu bez posla zbog pandemije. Pomoć treba dati na jednostavan način svim privatnicima, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, koja se obavežu da neće otpuštati zaposlene.

Šta očekujete, kako će u ekonomskom smislu izgledati svet do kraja ove godine i u bliskoj budućnosti?

DŠ: Svet će ove godine biti u ekonomskoj recesiji i zbog očekivano viših troškova na teretu nacionalnih budžeta, realno je očekivati i da će svet, tj. mnoge države u njemu, biti više zadužen. Ono što je ključno je koliko će trajati smanjenje ekonomske aktivnosti izazvane pandemijom Covid 19, i da li će ekonomska politika obezbediti da ne dođe do bankrotstava preduzeća, banaka i građana (lična bankrotstva). To je ključni zadatak, sprečiti bankrotstva ljudi, preduzeća i banaka tokom i zbog pandemije, jer će od toga zavisiti da li će nakon imobilizacije ljudi zbog sprečavanja širenja Covid 19, doći do brzog ozdravljenja privrede i povratka ekonomske aktivnosti na nivo pre pandemije.

Pročitajte i:  Prodaja CPU-ova konačno prestigla „pandemijski“ nivo

Ono što je posebno neizvesno je kako će se pandemija razvijati u nerazvijenim zemljama sveta, koje ne samo da imaju slabije zdravstvene sisteme, već i znatno manje opcija na strane ekonomske politike da se umanje ekonomske posledice pandemije. Verovatno će negativni efekti trajati više ili manje u sledećih godinu dana, tj. sve dok ne poraste imunitet stanovništva, spontano dolaskom u dodir sa virusom, ili sa budućom vakcinom. Važno je da kada pandemija prođe, svet ne ostane u recesiji zbog bankrotstava preduzeća, banaka i ljudi. I u tome je osnovni zadatak kojim države u ovom periodu treba da se bave. Sve će biti mnogo lakše ako se bankrotstva spreče i nakon pandemije ekonomska aktivnost brzo obnovi u punom kapacitetu.

Da li je povratak ekonomije u nacionalne okvire uopšte moguć, pre svega zbog energenata i razmene znanja?

DŠ: Mislim da povratak ekonomije u nacionalne okvire nije moguć, i mislim da to i nije na dnevnom redu, čak ni tokom pandemije. Kao što vidimo, ograničava se prekogranični promet putnika, kao potencijalnih nosilaca Covid 19, ne i roba, usluga, novca i kapitala koji i dalje nesmetano prelaze nacionalne granice ako ne zahtevaju fizički prelazak granica od strane ljudi. Verujem da će se i te restrikcije na prelazak granica od strane ljudi smanjiti i ukinuti čim se za to stvore uslovi.

PCPress.rs Image

Koliko srpska ekonomija može da izdrži vanredno stanje i šta privrednici sada mogu da preduzmu da bi ublažili posledice?

DŠ: Privrednici treba da se trude da održe svoju ekonomsku aktivnost gde god je to moguće. U jednom ograničenom broju proizvoda i usluga, može se javiti i dodatna tražnja u uslovima pandemije i to treba iskoristiti (proizvodnja maski, dezinfekcionih sredstava, rukavica, usluge dostave na kućnu adresu i sl.), ali će ogromana većina privrede imati veliki pad ekonomske aktivnosti.

Pročitajte i:  Prodaja CPU-ova konačno prestigla „pandemijski“ nivo

Država treba da pomogne da ljudi i u javnom i u privatnom sektoru ne ostanu bez posla zbog pandemije. Pomoć treba dati na jednostavan način svim privatnicima, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, koja se obavežu da neće otpuštati zaposlene. Pomoć treba da cilja pokrivanje troškova plata i zakupa. Pomoć treba da obuhvati i samozaposlene i ljude koji su imali prohode iz ugovora o delu, autorskih ugovora, preko agencija, pa i iz sive ekonomije. I pristigli porezi na dohodak i imovinu treba da budu odloženi. Finansijska pomoć države mora da bude brza, jednostavno dostupna i odlično komunicirana sa javnošću. Mora se očuvati javni red i mir i dati osećaj sigurnosti svima. Niko ne sme da bankrotira zbog ove situacije, jer je to ključno za privredni oporavak nakon epidemije i da se stvara veći budući BDP iz koga će porezi puniti državni budžet i vraćati dug izazvan ovom situacijom.

Svet će ove godine biti u ekonomskoj recesiji i zbog očekivano viših troškova na teretu nacionalnih budžeta

Ni u ovoj kriznoj situaciji ne smemo zaboraviti da bismo danas imali mnogo više prostora za državnu pomoć da su prethodno urađene reforma i racionalizacija javnog sektora i da su ojačane institucije i pravni sistem (kojim bi se suzbila korupcija i siva ekonomija i podstakle privatne investicije). Ovako, dug države će, po svoj prilici, porasti nešto više za isti obim državne pomoći.

Šta bi trebalo da uradi Narodna banka a šta poslovne banke? S obzirom na strukturu našeg bankarskog sistema, imali li mesta strahu od nestašice novca?

DŠ: Banke su već pristale da odlože naplaćivanje kredita od svojih klijenata i to je velika stvar. To, međutim, izaziva troškove za banke, a i banke u ovoj krizi ne smeju da bankrotiraju. Da smo sprovodili zvanični monetarni model Ciljanja inflacije (a ne kako se u praksi sprovodi Ciljanje kursa) i da jesmo (a nismo) ostvarili rezultate u uvećavanju korišćenje domaće valute (dinarizacija), danas bismo imali mnogo više prostora za korišćenje monetarne politike u ovim kriznim uslovima, tj. bili bismo u stanju da slobodnije upravljamo dinarskom likvidnošću bez rizika po finansijsku stabilnost. Drugim rečima, imali bismo mnogo više „municije“ za reagovanje i pomoć u ovim uslovima.

Pročitajte i:  Prodaja CPU-ova konačno prestigla „pandemijski“ nivo

Ovako, u postojećem modelu (bez realnog unapređenja dinarizacije i uz disfunkcionalno Ciljanje inflacije), realnog prostora ima vrlo malo. U postojećim uslovima realno je moguće: privremeno zvanično fiksirati devizni kurs radi smanjivanja špekulativnih transakcija, relaksirati monetarnu politiku radi rasta dinarske likvidnosti (smanjiti obavezne rezerve, relaksirati uslove za odobravanje kredita za likvidnost isl.) i biti otvoren i za primenu drugih nestandardnih mera monetarne politike. Istovremeno moguće je uraditi i regulatornu relaksaciju banaka tj. olakšati poslovanje bankama finim korekcijama u domenu klasifikacije kredita, tretmana kolaterala, rezervacija za očekivane gubitke, obavezne rezerve, kapitalne adekvatnosti, administrativnih postupaka i rokova i sl.

PCPress.rs Image

A nestašice robe? Kakva je struktura naše proizvodnje?

DŠ: Mislim da Srbija ima dovoljno hrane i energije da niko ne bi trebalo da bude ugrožen tokom pandemije.

Sezona je setve i radova u poljoprivredi. Šta biste poručili poljoprivrednicima u ovom trenutku?

DŠ: Kao i većini drugih privrednika, da pokušaju da održe svu postojeću ekonomsku aktivnost i da pokušaju da je uvećaju ako je u pojedinim domenima moguće. U poljoprivredi verovatno većina aktivnosti može nesmetano da se odvija u samoj proizvodnji. Država bi trebalo da pomogne da snabdevanje repromaterijalima, obezbedi da otkup i promptna naplata ne budu dovedeni u pitanje i da održi postojeći nivo subvenicija, uz eventualno povećanje ako je potrebno.

Kako ćete Vi provesti naredne dane? Da li Ekonomski fakultet može da uspostavi online nastavu?

DŠ: Poštujući ograničenja u kretanju i socijalizaciji i savete u vezi smanjivanja rizika prenosa Covid 19 virusa. Online nastava je u punom zamahu na Ekonomskom fakultetu i za studente i profesore nema odmora zbog pandemije.

Facebook komentari: