');
Najnovije vesti
Blic Vesti Svet

Alesandro Politi za "Blic": Ne treba pisati umrlice za EU, a dijalog Beograda i Prištine je SJAJNA PRIČA O SARADNJI

Alesandro Politi, direktor Fondacije NATO odbrambenog koledža i nekadašnji glavni politički savetnik KFOR-a u intervjuu za "Blic" govorio je o tome zašto veruje da će većina svetskih lidera sarađivati nakon krize sa koronom, zašto ne treba tek tako da otpišemo Evropsku uniju i šta očekuje od dijaloga Beograda i Prištine.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Alesandro Politi Foto: NATO Defence College Foundation
Alesandro Politi

Politi smatra da je veoma teško predvideti posledice pandemije korona virusa, ali da veruje da će većina svetskih lidera gledati da sarađuju na zajedničkom problemu.

- Pandemija teško pogađa svaku zemlju, jer pored značajnih gubitaka u ljudskim životima, na globalnom nivou postoji važan šok, koji utiče i na potražnju i na ponudu. To bi moglo dovesti do ozbiljne recesije širom sveta, ako ne i do direktne ekonomske depresije, posebno ako su mere pomoći nespojive i neusklađene, o čemu je naša organizacija već pisala u posebnom radu. U takvim uslovima većina lidera će razumeti da imaju zajednički problem umesto da ih deli konkurencija. Kriza ozbiljno pogađa svaku zemlju i, kako još uvek znamo malo o virusu, teško je predvideti njegov uticaj na globalnu ravnotežu snaga. Ono što je sigurno, jeste da je apel generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša da se prekinu opasne konfrontacije, veoma mudar - kaže Politi.

Rim
Foto: Angelo Carconi / EPA;
Rim

On je prokomentarisao i akcije Pekinga i Moskve koji su koristili priliku da, uz slanje medicinske pomoći najpogođenijim zemljama, šire i svoju propagandu.

- Medicinsko snabdevanje i povezani narativi su naravno u centru rasprave, ali, iskreno, vlade ne odlučuju ili ne menjaju svoju spoljnu politiku zbog jednog aspekta. To je deo politike i kao takvo ima svoje pokrete i tokove - rekao je on.

Politi smatra da je moguće i da neke zemlje u ovoj krizi vide šansu za sebe, ali da je jasno šta bi mudre vlade trebalo da rade.

- Posledice ove krize su među najtežim stvarima za predvideti. Mudre vlade bi trebalo ozbiljno da rade na budućim scenarijima. Mogu da zamislim da postoje neki koji veruju da u ovome postoje neke šanse, ali sumnjam da će prva (i jedina) šansa biti da ostanu relativno manje oštećeni i da imaju dobru mrežu prijateljskih zemalja - rekao je za "Blic".

Na pitanje da li je pandemija otkila neke od najvećih mana Evropske unije i kakva će njena budućnost biti posle KOVID-19, Politi odgovara da države članice EU znaju šta je najbolje za njih.

EU će preživeti koronu, smatra Politi
Foto: Tanjug/AP
EU će preživeti koronu, smatra Politi

- Nije prvi, a verovatno ni poslednji put da ishitreni komentatori pišu umrlice EU. Zbog svog iskustva, međunarodne organizacije imaju izuzetnu izdržljivost jer ih presedani i kompleksni interesi čine vrlo otpornim. Štaviše, EU je navikla da nakon svake krize postigne značajan napredak. Uz to, glavne države članice EU trebalo bi da razumeju da njihovom nacionalnom interesu najbolje služe jačanjem Unije. Vlade i njihovi vrlo kratkoročni izborni interesi prolaze, nacionalni interesi su dugoročna stvar. Evropa je ono što izabrane vlade žele da to bude i ono što je Evropski parlament u stanju da postigne. Otpornost Evropske unije zavisiće od ovih aktera i od biračkog tela – kaže Politi.

Pročitajte još

I dok neki analitičari spekulišu o tome da bi Italija mogla da pođe putem Britanije, Politi smatra da u skorije vreme neće biti novih napuštanja Unije.

- Ako ste videli koliko je složen i bolan Bregzit bio i biće u narednim godinama, uprkos nekim prevelikim optimistima, govoriti o Italegzitu zaista su prazne priče - rekao je on.

Priština
Foto: M. Ilić / RAS Srbija
Priština

Upitan da prokomentariše situaciju sa dijalogom Beograda i Prištine, Politi je izneo optimistično viđenje.

- Svi u regionu imaju veliko interesovanje za rešavanje zastoja i, uprkos nekim vestima koje ne opstaju dugo, takođe i dva protagonista dijaloga o normalizaciji. Italijanski političari tokom Hladnog rata su primetili (uprkos mnogim vladinim krizama) da pitanja moraju biti zrela da bi se mogla rešiti. Bio sam glavni politički savetnik u Kfor-u i, naravno, bio sam svedok mnogih političkih igara i mešanja iz svakog ćoška, ali video sam i da oni koji donose odluke znaju suštinske stvari i pokušavaju da usmeravaju kurs ka zajedničkim ciljevima, a to su: mir, prosperitet, blagostanje i dobrobit ljudi. Zaista je došlo do napretka i obe strane moraju da zadrže svoju odlučnost da postignu suštinski zajednički cilj. Pregovori nisu rasplet, to je sjajna priča o saradnji, uprkos svemu - zaključio je on.