1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Za sada odložena odluka o Aja Sofiji

Pelin Unker | Danijel Belut
3. jul 2020.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan želi da Aja Sofiju, nekada crkvu i jedini preostali trag hrišćanskog Carigrada, pretvori u džamiju. Donošenje odluke o tome Sud je za sada odložio.

https://p.dw.com/p/3eiz6
Foto: DW/D. Dedovic

Aja Sofija ne samo da je prepoznatljivi simbol Istanbula, već i najpopularnija turistička atrakcija u Turskoj. Ogromna kupola od kamena i opeke, i unutrašnjost zdanja, ukrašena vrednim freskama – sve to privlači milione posjetilaca. Oni svake godine dolaze da vide taj grandiozni spomenik kulture, deo svetske baštine UNESCO. Ali Aja Sofija je više od arhitektonskog remek dela – ona je oduvek bila i politički simbol.

Monumentalnu građevinu podigao je vizantijski car Justinijan u šestom veku nove ere. Kada su Osmanlije 1453. godine osvojile Carigrad, sultan Mehmed II crkvu je pretvorio u džamiju. Osnivač Turske Republike, Mustafa Kemal Ataturk, doneo je međutim odluku od velikog simboličkog značaja: 1935. godine pretvorio je Aja Sofiju u muzej. „Moderna Turska je sekularna država“, tako da je glasila njegova tadašnja poruka.

-pročitajte još: U Stambolu na Bosforu

Aktuelni turski predsednik Redžep Tajip Erdogan želi da iskoristi simboliku tog istorijskog zdanja smeštenog u istanbulskoj četvrti Fatih kako bi prikupio političke poene. Za mnoge od njegovih nacionalističko-islamističkih glasača, Aja Sofija je simbol osvajanja hrišćanskog Carigrada od strane Osmanlija, ali i simbol superiornosti islamskog sveta.

San o džamiji sve bliži?

Turski predsednik i šef vladajuće stranke AKP čini sve kako bi promenio nekadašnju odluku Ataturka. Aja Sofija bi ponovo trebalo da bude objekat u kojem će se održavati džume (molitve). U Turskoj je bilo više propalih rasprava o pretvaranju Aja Sofije u džamiju, ali ovoga puta planovi poprimaju jasne konture: Vrhovni upravni sud trebalo je ovog četvrtka (2.7.) da odlučuje o tome da li je Ataturkova uredba kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, pravno održiva. Rasprava o tome je međutim odložena za 15 dana.

Aja Sofija: zdanje koje spaja religije
Aja Sofija: zdanje koje spaja religijeFoto: Bulent Kilic/AFP/Getty Images

Inicijativa Erdoganove partije AKP propraćena je nacionalističkom retorikom. „Aja Sofija je naše geografsko vlasništvo i pod našim je suverenitetom. Oni koji su je osvojili mačem, imaju i imovinska prava“, rekao je Numan Kurtulmuš, zamenik predsednika AKP.

Erdoganova stranka sigurna je u pobedu. U ponedeljak (29.6), na 567. godišnjicu osvajanja Carigrada, jedan istanbulski imam organizovao je da se u Aja Sofiji čitaju kuranske sure. Nakon toga, turska javnost je počela da nagađa da li je odluka već doneta i da li su već započete pripreme za pretvaranja Aja Sofije u džamiju.

Simbolični čin koji razdvaja

Erdoganova inicijativa u suštini ima za cilj da okupi tursko biračko telo oko njegove partije AKP. Prema poslednjim anketama, vladajuća stranka očigledno je izgubila popularnost među turskim stanovništvom. Zbog toga predsednik Erdogan poslednjih meseci ponovo pokušava da produbi nacionalistička osećanja u narodu.

-pročitajte još: Aja Sofija – muzej ili džamija?

Ovaj pokušaj bi mogao da otvori nove političke rovove. Vaseljenski patrijarh Vartolomej sa sedištem u Carigradu oštro se usprotivio pretvaranju Aja Sofije u džamiju. Ona je jedan od najvažnijih spomenika ljudske civilizacije i pripada ne samo njenim neposrednim vlasnicima, već i „čitavom čovečanstvu“, rekao je patrijarh nakon liturgije u Istanbulu.

Nikolas Uzunoglu, predsednik Saveza Turaka grčkog porekla (IREF), za DW kaže da je pogrešno što Aja Sofija postaje predmet političkog sporenja. To istorijsko zdanje je simbol mira između religija i civilizacija. „Izjave o osvajanju Aja Sofije mačem trebalo bi da izazovu zabrinutost u našem društvu“, rekao je Uzunoglu.

Važno mesto za pravoslavne vernike
Važno mesto za pravoslavne vernikeFoto: Mustafa Ozer/AFP/Getty Images

„Ne postoji versko opravdanje“

I akademski svet je zabrinut zbog moguće transformacije muzeja. „Aja Sofija već 1.500 godina služi dvema svetskim religijama, a da nije morala temeljno da menja svoju arhitekturu“, kaže istoričar Edhem Eldem sa istanbulskog univerziteta Bogaziči. „U svetu postoji samo nekoliko takvih građevina i one se moraju zaštititi.“

Aja Sofija takođe predstavlja zajedničko, univerzalno nasleđe čovečanstva. „Da li želimo da tu svetsku baštinu izolujemo i sakrijemo? Zar nije bolje predstaviti je i dalje celom svijetu“, postavlja pitanje Eldem.

I islamski teolog Ihsan Elijačik na to slično gleda. Za njega ne postoji versko opravdanje za takav korak. „Za pravo mačem nema mesta u Kuranu. Nasilno prisvajanje kulturno-istorijskih objekata je zabranjeno. Aja Sofija je simbol mira između islamskog i hrišćanskog sveta“, kaže Elijačik.

Sve su to prigovori koji, čini se, ne interesuju turskog predsednika. Grčko-pravoslavnoj zajednici u Turskoj nedavno je poručio: „Kad nam govorite – ’Molim vas, nemojte da pretvorite Aja Sofiju u džamiju’ – zar mislite da Turska mora da se prikloni vašoj volji? Čekamo odluku Vrhovnog upravnog suda. Nakon nje će se preduzeti potrebni koraci.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android