Nakon što od lokalnih vlasti u sjevernodalmatinskom gradiću Obrovcu nisu dobili upute kako da formaliziraju svoju želju da se njihova dva zaseoka priključe na vodovodni sustav koji će se graditi nedaleko njih, odlučili su se da sami preduzmu korake.
Dvadesetak žitelja zaselaka Lončari i Radeke peticijom se obratilo gradu Obrovcu, Vodovodu Zadar koji vodi te poslove na razini Zadarske županije, nadležnom vodoprivrednom organu u Zagrebu, ali i hrvatskoj Vladi da im pomognu, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) inicijator peticije, Marko Simić iz Lončara.
"Napravili smo to kako bismo sve nivoe vlasti, ali i upravljanja komunalnim uslugama obavestili o ovom našem zahtevu, i desilo se čudo! Direktor Vodovoda Zadar gospodin Tomislav Matek nam je odgovorio, odnosno odgovorio je gradu Obrovcu i zatražio od njih mišljenje u vezi našeg traženja", kaže Simić.
Obrovački dogradonačelnik iz redova srpske manjine Stanko Mijić kaže za RSE da će grad Obrovac podržati peticiju iz Lončara, ali da se problem ne može riješiti preko noći.
"U našem je interesu da svaka kuća na području grada Obrovca dobije vodu i mi činimo što možemo. Napravili smo rekonstrukciju vodovodne mreže u Žegaru i značajno je proširili pa je sada tamo 58 priključaka. Imamo tamo gore Bogatnik, gdje je vodovod u vlasništvu grada Obrovca i prošle godine napravili smo rekonstrukciju tako da svako domaćinstvo ima vodu", nabraja Mijić.
Vodovod Zadar kreće sa izgradnjom vodovoda na relaciji Kruševo – Kobljani, na koji bi se onda žitelji Lončara priključili, kako su napisali u peticiji.
Zašto ne ranije?
Mijić, međutim, upozorava da je to projekt za koji već više godina postoji kompletna projektna dokumentacija, a da ovdje treba vidjeti tehničku izvedivost projekta, i onda – u slučaju zelenog svjetla struke – krenuti sa izradom dokumentacije.
Trasa do Lončara bila bi oko dva kilometra, a problem je što se na njoj ispriječilo- brdo.
"Tko sretniji od nas da se ljudima u tom dijelu Karina – Lončari i Radeke - spoji voda! To bi bilo vrlo dobro i onda je za očekivati da će tamo biti još više domaćinstava, osim ova tri u Lončarima i jednog u Radekama, i da će se ljudi u tom slučaju vraćati. Imaju struju, što prije nisu imali, imaju vodu, što također prije nisu imali. To je jedini način da pospješimo povratak. A to nam je prvi zadatak – da stvorimo neke uvjete da se ljudi mogu vraćati", poručuje Mijić, koji je na funkciju dogradonačelnika izabran sa liste Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
Uz tri obitelji koje žive u Lončarima i jednu koja živi u Radekama, još četiri obitelji dolaze u te zaseoke preko ljeta, jer se oni nalaze iznad Karinskog mora, dubokog rukavca Jadrana u krašku zapadnu obalu Jadranskog mora.
Simić se u Lončarima bavi poljoprivredom, a kroz europsku mjeru ruralnog razvoja 6.2.1 pretvara štalu na imanju u učionicu, kako bi napravili i edukacijski centar.
Dodatne su aktivnosti kroz nevladinu udrugu "Lončari" koja radi na projektu "Bijela", uz krašku rijeku Bijela koja teče kanjonom koji je zbog vapnenca potpuno bijel.
"Imamo prijavljen projekat za poučnu stazu u kanjonu Bijela, gde dobijamo intervenciju u stazu dužine dva kilometra uređenu po evropskim standardima koja će simbolično spojiti dva naselja – naselje doseljenika Karin Slana na obali sa Lončarima, i omogućit će nama pristup turizmu", opisuje Simić.
Karin Slana je naselje u kojem žive doseljeni izbjegli Hrvati iz Bosne i Hercegovine.
Inicijativu stanovnika dvaju zaselaka podržava u izjavi za RSE i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine grada Obrovca Siniša Milić.
On kaže da je Vijeće još prije nekoliko godina, kada još nije izvršena obnova u ratu devastirane električne mreže do tih zaselaka, financiralo postavljanje solarnih panela u njima.
Također, Milić apelira da se izgradnju vodovoda osigura i za sela Krupu i Bilišane, gdje živi još više ljudi nego u Lončarima i Radekama.
Facebook Forum