Vesti

0

U novom broju nedeljnika Novi magazin pročitajte . . .

Autor: IG

Izvor: Novi magazin

U novom broju nedeljnika Novi magazin pročitajte . . .

Intervju Gordana Čomić
Ne menjam uverenja nego mesto

Dobra vest jeste da je sva politika i nadležnost ministarstva na čije sam čelo izabrana voljom Narodne skupštine i saglasnošću vladajućih partija – politika Demokratske stranke. U svakom delu, kaže Gordana Čomić, čiji je ulazak u vladu Ane Brnabić izazvao pravo ogorčenje opozicije i dela javnosti
Razgovarala: Jelka Jovanović
Foto: Đurađ Šimić

Naukom protiv covida-19
Vakcine za zaustavljanje pandemije

Novootkriveni virus zauvek je promenio savremeni svet. Mnoge zemlje inicijalno su zatvorile granice, uvele policijski čas ili “lokdaun” kako bi se sprečilo dalje širenje virusa. Po izbijanju epidemije naučnici u celom svetu predali su se izučavanju i ispitivanju covida-19, u nadi da će se što pre doći do rešenja i okončanja pandemije
Piše: Kristofer Tehlirijan

Nasleđe patrijarha Irineja (1930-2020)
“Konci” crkve u patrijaršijskim rukama

Očigledno biran kao prelazno rešenje, nakon što je nasledio tron Pećke patrijaršije od svog prethodnika patrijarha Pavla, Irinej je imao težak zadatak – da očuva ugled crkve i stepen popularnosti i duhovnosti koji joj je doneo upravo patrijarh Pavle, koji je smatran živim svecem. Ko god da je bio izabran za patrijarha nakon blaženopočivšeg patrijarha Pavla, imao bi na svojim plećima taj težak zadatak
Piše: Draško Đenović

Opasnosti i zamke percepcije
Ima li istine u činjenicama

Na percepciju realnosti, pored same činjenice u fokusu, očigledno utiče čitav kompleks misaonih procesa pod uticajem iskustava, znanja, mitova, želja ... i ko zna čega sve još
Piše: Srđan Bogosavljević

Politika
Izbori oko nas i u nama

Kad se čitaju komentari opozicionih prvaka, izgleda kao da oni političke promene u regionu vide kao modne ili muzičke ukuse koji se stihijski šire preko granica, pa su “upornost, iskrenost, hrabrost” sve što je opoziciji potrebno. Samo što se glasačima ne kaže “drugi menjaju vlast, samo vi nećete”. Ipak, treba nekako objasniti zašto “drugi” uspevaju
Piše: Mladen Mrdalj

Politički život i smrt
Goli u sedlu

Aktuelni režim do kože razgolićuju nastupi novoizabranih poslanika, mahom mlađih ljudi, koji u superlativima hvale predsednika Republike i zahvaljuju mu se što je “omogućio” njihov izbor i dodelio im poslanička mesta
Piše: Ljubomir Madžar

Kontroverze
Haosmos Srbija

S raspadom Jugoslavije kao političkog projekta, istorija je na Balkanu postala krvava mora. Četiri za Srbiju velika rata, nakon iscrpljujućih još većih ratova, Prvog i Drugog, još uvek uzimaju i uzimaće svoj danak
Piše: Novica Milić

Reč o ruskim meandrima slobode i neslobode
Od Novgoroda do OKTOBRA i dalje

Skoro vek pre nego što je pisana i usvajana Magna Carta Libertatum, u Rusiji se desila prekretnica. Godine 1136. Novgorođani su zbacili i utamničili kneza Vsevoloda Mstislaviča i od tada je novgorodskim kneževima presto davalo veće, koje je moglo i da ih ukloni. Vlast kneževa ograničena je, a građanima su garantovana prava
Piše: Đokica Jovanović

Crna Gora
U zoni sumraka

Povodom raspada Jugoslavije govorilo se da su Jugoslaviju stvarali najbolji, a uništili najgori. Hoće li to doživjeti i Crna Gora
Piše: Veseljko Koprivica

Hrvatska
Umjesto Brandta, Hrvati i Srbi čekaju Godoa

Koliko Matićev dolazak u Vukovar predstavlja Vučićev odgovor na Plenkovićeve poteze i koliko ta “dobra poruka” pristigla iz službenog Beograda može bar relaksirati, ako već ne i normalizirati odnose dveju susjednih država koje se nikako, ni četvrt stoljeća nakon završetka rata, ne pomiču s mrtve, neprijateljske točke
Piše: Drago Hedl

Bosna i Hercegovina
Izborne (o)poruke

Rastu šanse da jednog dana ne bude važno koje je nacionalnosti gradonačelnik Sarajeva, Banjaluke, Mostara, Tuzle ili Prijedora
Piše: Vildana Selimbegović

Severna Makedonija
Keš, trava i rasprodaja zemlje

Vlada Zorana Zaeva planira da budžetski deficit i zabrinjavajući javni dug pokrije legalizacijom crnog novca i automobila, upotrebom marihuane u turističke svrhe, uz rasprodaju poljoprivrednog zemljišta i dela javnih preduzeća kojima gazduje. Navodno, građani će se izjasniti o tim planovima u širokoj javnoj debati, a zakonski predlozi su već završeni
Piše: Savo Pejčinovski

Svet Epidemija u Nemačkoj
Merkel protiv virusa, skeptika i ekstremista

Uporedo sa brojem zaraženih, u Nemačkoj raste i broj onih koji se bune protiv mera Vlade
Piše: Tamara Jorgovanović

Svet Srbija i SAD
Kako posle Trampa?

Predsednik Aleksandar Vučić javno ostaje zahvalan Donaldu Trampu (uspeo je da dođe do Ovalne sobe, pustimo sad poziciju sedenja), ali privatno sigurno razmišlja o tome kako da priđe Džou Bajdenu
Piše: Marko Savković*

Svet Memoari “previše finog” predsednika SAD
Prizivanje Obame

Kako Trampov prethodnik u Beloj kući kroz prizmu svoja dva mandata sagledava današnje stanje američkog društva i demokratije
Piše: Milan Mišić

Kultura, Intervju: Igor Marojević
Pišem, čitam i povremeno prevodim

Romanom Ostaci sveta autor je na korak od toga da dovrši Etnofikciju. Čitalac će se u početku sresti s novim oblikom piščeve radionice jer model road movie proze nikad nije korišćen kao opšti postupak u njegovom opusu. A opet, on savršeno leže u kontekst mnogobrojnih dešavanja ove knjige
Razgovarao: Ivan Đurđević
Foto: Vladimir Manojlović

Kultura, In memoriam: Mustafa Nadarević
Otišao još jedan veliki jugo-glumac

Odigrao je više od 60 filmskih i stotinupedesetak pozorišnih uloga na čitavom ex-Yu prostoru

Kultura, Film
Aida od krvi i mesa

Novi film Jasmile Žbanić emotivna je, vrlo filmična rekonstrukcija jednog od najstrašnijih događaja pred sam kraj Drugog milenijuma
Piše: Dragan Stošić

Kultura, Nove knjige
Slobodna misao Alefa

Čačanski Gradac u poznatoj biblioteci objavio knjige čiji je zajednički imenitelj povratak čovečnosti
Piše: Anđelka Cvijić

Prilog: Iz Dnevnika Dragoljuba Jovanovića
Jugoslavija – glavni član moga “vjeruju”

Otkrivajući “istine koje su nezgodne”, kako je sam video značaj dnevničkih zapisa, Dnevnik Dragoljuba Jovanovića predstavlja značajan istorijski izvor ne samo o njemu i njegovoj porodici već i o vremenu u kojem je nastajao, o brojnim ličnostima i događajima, i to ne samo o savremenim već i nekim o kojima se govori kroz sećanje, a Dragoljub Jovanović je baš imao čega da se seća. Ovde objavljujemo izvode iz Dnevnika Dragoljuba Jovanovića, koji će, zahvaljujući njegovoj rodbini i Istorijskom arhivu u Pirotu, biti objavljeni do kraja godine
Priredio: Dr Momčilo Isić

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR