"NE ZNAMO ŠTA ĆEMO S PARAMA KOJE ZARADIMO" Tri razloga zašto uspešni srpski biznismeni na kraju završe u nekretninama
"Ako bih zaradu ostavio u slamaricu ni na slavu ne bi mogao da odem a da ne pomislim da će mi neko obiti kuću. Ako bi je ostavio na štednju u banke u Srbiji gotovo da bih bio na nuli zbog minimalnih kamata, a ako bi zaradu oročio u neku od banaka u Evropi nije sigurno da mi čuvanje novca neće početi i da naplaćuju, a zbog sve češćih negativnih kamatnih stopa".
Ovim rečima jedan privrednik iz unutrašnjosti Srbije odgovorio nam je na pitanje zašto gotovo svaki domaći biznismen, koji dobro radi u proizvodnji ili trgovini, na kraju završi u nekretninama.
"Računica je logična. Ako ste dovoljno razvili osnovni biznis i ne želite da se preinvestirate ili ste procenili da nije momenat za širenje, vi danas jednostavno nemate gde sa novcem koji zaradite. U bankama su kamate minimalne i iznose do 0,3 odsto godišnje uz 15 odsto poreza na dobit za štednju u evrima. Razvijenu berzu i domaće tržište kapitala takođe nemate, a da držite 100.000 evra ili 200.000 ili milion evra u slamarici sasvim je suludo", kaže naš sagovornik koji trenutno gradi apartmane na Zlatiboru.
Zato su, kako dodaje, nekretnine jedino najbolje rešenje.
Navodi i primer da ga kvadrat koji gradi na Zlatiboru košta oko 500 evra, a da će taj isti kvadrat prodavati za 1.300 evra, možda i više. Dobro je pritom, kako kaže, to što prodajom u sivoj gradnji može finansirati preostale radove na objektu.
"Bilo da kupite stari objekat i da ga renovirane ili da gradite novi, sasvim je svejedno. Dve su opcije - prodaja i iznajmljivanja i obe donose dobit, a što je vrlo važno u pitanju je brz obrt i povrat uloženog novca".
Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije kaže da je u "današnje vreme masovna pojava" da se novac iz štednje ulaže u izgradnju nekretnina, ali i da to nisu koraci samo preduzetnika već i drugih građana.
"Ljudi dižu pare sa devizne štednje i ulažu u izgradnju, jer su kamate niske, pa je takav vid štednje sve manje isplativ. Onda se dešava da ih preduzetnici okupe pa recimo desetak ljudi skupi novac i udruženo naprave zgradu, najčešće sa 20 do 30 stanova", objašnjava Rodić.
On dodaje da isplativost zavisi od lokacije, ali i veličine, kao i da će se tek videti u narednom periodu, jer će sledeće godine, kako predviđa, krenuti jedan investicioni ciklus u stambenoj izgradnji.
"Naredne godine će potražnja za stanovima biti veća, jer neće biti mnogo gotovih stanova. Dosta njih je započeto, ali neće biti završeno baš brzo, tako da možda čak i sve poskupi", ocenjuje Rodić.
Kako je za "Blic Biznis" objasnio stručnjak iz jedne konsultantske kuće za nekretnine, većina ljudi u Srbiji kada imaju novca ulažu ga upravo u nekretnine, jer im je to najpovoljnije, ali i kako smatraju, najsigurnije.
"Podiže se i kvalitet gradnje, pa kupci mogu i da biraju između dosta kvalitetnih objekata. Sve to doprinosi stalnom rastu cena nekretnina kod nas, ali i u regionu", ističe naš sagovornik.
Takav trend će, kako poznavaoci tržišta smatraju, biti nastavljen i u narednom periodu, kako za izgradnju i prodaju stambenog, tako i komercijalnog prostora.
Preuzimanje propalih firmi na dobrim lokacijama omiljen potez velikih srpskih privrednika
Kako je "Blic Biznis" nedavno pisao, veliki domaći privrednici poslednjih godina ulagali su mnogo novca u nekretnine, i to najčešće u kupovinu propalih preduzeća na veoma poželjnim i dobrim lokacijama.
Tako je recimo, najnovija informacija da je Zvonko Gobeljić spreman da plati 20 miliona evra za zgradu od 52.000 kvadrata na jednoj od najskupljih lokacija u Beogradu.
Pre tri godine, Petar Matijević je za 7,3 miliona evra kupio zgradu Jugoeksporta u samom centru Beograda, koju je preuredio u luksuzan hotel sa četiri zvezdice. Delta Miroslava Miškovića je pre nekoliko meseci kupila plac od šest hektara na Autokomandi u Beogradu, a prema ranijim najavama na tom prostoru planiraju gradnju šoping mola sa 250 lokala. Takođe je 2008. godine na javnom nadmetanju kupio i imovinu Geneksa u Beogradu za 1,4 milion evra.
Pre više od deset godina Filip Cepter je za IMT i 35 hektara na Novom Beogradu dao 121 milion evra, za stambeno-komercijalnu namenu.