U Srbiji počinje primena izmenjenog Zakona o ozakonjenju objekata
Izmene i dopune Zakona o ozakonjenju objekata u Srbiji, koje će se primenjivati od 6. novembra, omogućiće da država i lokalna vlast ruše nelegalno izgrađene objekte posle donošenja najčešće drugostepenog rešenja, rekla je danas ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović.
"U objektima koji su nelegalno izgrađeni, više neće moći da se obavljaju uslužne aktivnosti. Zato oni koji se nalaze u procesu ozakonjenja, moraju što pre da završe taj postupak jer s takvom nekretninom ne mogu da funkcionišu", kazala je ministarka na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
Po njenim rečima, građani nemaju razloga da grade nelegalno jer je država stvorila sve uslove za brzo i lako dobijanje građevinskih dozvola i lokacijskih uslova.
"U periodu 2015-2018 doneto je 183.000 rešenja o rušenju nelegalne gradnje na osnovu kojih je srušeno 78 bespravno građenih objekata u parkovima prirode. Ovim izmenama je još više pooštren postojeći zakon s obzirom na to da je praksa pokazala da na terenu postoje problemi sa ozakonjenjem bespravne gradnje", rekla je Mihajlović.
Ona je kazala da je u prethodne tri godine prihod od taksi za ozakonjenje bio 3,9 milijardi dinara, i da očekuje da u narednih pet godina taj prihod bude 40 milijardi dinara.
"Kapacitet za primenu izmena i dopuna Zakona o ozakonjenju objekata postoji, jer trenutno imamo više od 1.000 ljudi u jedinicama lokalne samouprave koji su za to zaduženi", dodala je ministarka.
Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić rekao je da te izmene predviđaju da sve građevinske inspekcije s lokalnog nivoa budu premeštene na nivo Beograda.
"Do kraja ove godine gradskim opštinama ćemo vratiti nadležnost za ozakonjenje do 300 kvadrata, a do 800 kvadrata prigradskih opštinama. Ozakonjenje će se vršiti u svakoj gradskoj opštini i sa ciljem da građani proces ozakonjenja ostvaruju blizu mesta u kojima žive", kazao je Vesić.
Dodao je da građevinske dozvole u Srbiji mogu da se dobiju za 28 dana ako postoje urbanistički planovi.
Po njegovim rečima, nelegalno izgrađene objekte niko ne kontroliše, a oni koji grade na takav način, ne plaćaju naknadu za građevinsko zemljište čime "uzimaju novac od građana i opterećuju postojeću infrastrukturu".
Direktor Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) Boško Drašković kazao je da će građani imati uvid u stanje nepokretnosti i tako znati da li s njome može da se trguje ili je u toku postupak o ozakonjenju.
"Ove izmene su bitne i sa aspekta ekonomije. Sada imamo više od dva miliona objekata za ozakonjenje, a to je mrtav kapital. Ako se takvi sistemi ozakone, oni prelaze u aktivan kapital koji građani mogu da koriste za hipoteke i druge privredne aktivnosti", kazao je Drašković.
(Beta, 01.11.2018)