Nestala deca u Srbiji: Šta se dešava kad roditelji prijave nestanak deteta i kada će biti uspostavljen Amber alert sistem

Ni poslednji sastanak predstavnika MUP-a i Fondacije „Tijana Jurić" oko pokretanja sistema Amber alert nije urodio plodom.

BBC News 25.05.2021  |  Katarina Stevanović - BBC novi
Getty Images

Ni nekoliko godina posle najave uvođenja sistema Amber alert koji bi mogao da pomogne u pronalaženju nestale dece, Srbija ga još nije uspostavila.

U Srbiji se godišnje prijavi nestanak između 1.300 i 1.500 dece, podatak je Fondacije Tijana Jurić.

Iako se reč nestanak uglavnom povezuje sa otmicom, uzroci nestanka su različiti, pa se tako najčešće dešava da dete samoinicijativno pobegne od kuće ili ustanove u kojoj boravi, dodaje se u saopštenju Fondacije.

Tokom 2020. godine prijavljen je nestanak 1.147 dece od kojih je 1.103 je pronađeno.

Za 44 dece se još ne zna gde su. Taj broj opominje nas da se pod hitno nešto mora preduzeti, rekao je u aprilu 2021. godine Igor Jurić, predsednik Fondacije Tijana Jurić.

Ova Fondacija, koja nosi ime otete i ubijene devojčice Tijane, od 2015. godine zalaže se za uvođenje Amber alert sistema, koji postoji u mnogim zemljama i koji značajno pomaže u pronalaženju nestale dece - statistika pokazuje da je efikasan u 90 odsto slučajeva.

Kako policija postupa u slučaju nestalog deteta?

Telefon zvoni, traži se fotografija, uzimaju se podaci, policija odmah kreće u potragu, angažuju se svi „raspoloživi resursi" - ovako izgleda početak potrage za nestalim detetom u Srbiji.

„U potrazi se koriste termovizijske kamere, policijski službenici pretražuju teren, a uključeni su i pripadnici Žandarmerije i Helikopterske jedinice", navedeno je u saopštenju MUP-a.

Policija počinje potragu odmah po prijavi nestanka.

Zakon o policiji izmenjen je 2015. godine, do kada se čekalo na početak potrage između 24 i 48 sati.

Taj član zakona promenjen je godinu dana posle smrti Tijane Jurić, devojčice koja je oteta i ubijena, a izmenjeni član simbolično je nazvan „Tijanin zakon".

Šta se dešava kada nestane dete

Ukoliko se posumnja na nestanak, treba odmah obavestiti policiju.

Slučajevi nestanka se prijavljuju policiji na broj 192, a u Srbiji funkcioniše i jedinstveni evropski broj 116000 za nestalu decu.

Pokrenut je 2012. kao SOS linija u organizaciji ASTRA.

Ova organizacija sarađuje sa policijom, ali i porodici pruža različite vidove podrške.

Broj je dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, a pozivi su besplatni.

„Cilj ovog SOS telefona je da, po prijemu prijave nestanka, osigura trenutnu akciju usmerenu na uspešan pronalazak deteta, što podrazumeva pomoć policiji u vršenju potraga, kao i podršku porodici čije je dete nestalo", navodi se na sajtu te organizacije.

Ova organizacija takođe nudi pomoć i podršku u procesu oporavka i (re)integracije ukoliko je pronađeno dete pretrpelo neki vid eksploatacije.

„U zavisnosti od detetovih potreba, dostupna je psihološka, pravna i medicinska pomoć, savetovanje, alternativni smeštaj, podrška u nastavku školovanja i drugi vidovi neophodne asistencije", kažu u ASTRI.


Koraci koje treba preduzeti ako je dete nestalo koje predlaže organizacija koja se bori protiv trgovine ljudima ASTRA:

  • ako je dete nestalo u prodavnici ili tržnom centru, o tome traba obavestiti odmah menadžera, obezbeđenje ili druge zaposlene
  • ako je dete nestalo iz kuće, treba pretražiti detaljno sva mesta gde bi moglo da bude (unutar kuće, kod komšija, u parku, oko zgrade, okolne ulice itd.), odnosno sva mesta gde bi dete moglo da bude, da zaspi, ili odakle ne bi moglo da izađe
  • pozvati rođake, susede, prijatelje ili prijatelje deteta i tražiti informacije koje bi mogle da koriste prilikom potrage za detetom
  • ukoliko je nestalo dete starije, proveriti sa njegovim prijateljima da li je nekoga obavestilo o promeni planova
  • obavezno kontaktirati policiju i u stanicu poneti slike deteta ne starije od šest meseci

Izvor: ASTRA


Šta je Amber alert?

Iako policija angažuje sva raspoloživa sredstva, postoje i drugi načini kojima čitava zajednica može da se uključi u pretragu.

Jedan od njih je sistem Amber alert, za čije se uvođenje zalaže i Fondacija „Tijana Jurić".

U zemljama u kojima funkcioniše, sistem upozoravanja - alarmiranja - javnosti pokreće sea kada postoji realna procena da je nestalo dete u životnoj opasnosti.

Informacije o nestanku deteta se preko ovog sistema hitno i istovremeno plasiraju kroz što više kanala komunikacije - na televiziji, radiju, društvenim mrežama, bilbordima, posterima - kako bi celokupna javnost u vrlo kratkom roku bila obaveštena o nestanku deteta.

Objavljuju se podaci o nestalom detetu, kada i gde je poslednji put viđeno, kako je obučeno i kome se obratiti u slučaju da neko zapazi i prepoznaje dete.

Ovaj sistem je nastao u Sjedinjenim Američkim Državama 1996. godine.

Nazvan je po Amber Hagerman, devetogodišnjoj devojčici iz Teksasa koja je oteta i ubijena.

Prema rečima Roberta Hovera iz Nacionalnog centra za nestalu i eksploatisanu decu (National Center for Missing & Exploited Children), oko 95 odsto Amber alert slučajeva se reši u roku od 72 sata.

Kada je o Evropi reč, postoji mreža u kojoj su Belgija, Bugarska, Kipar, Češka, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Velika Britanija, Švajcarska, Slovačka, Rumunija, Portugal, Poljska, Holandija, Malta, Luksemburg i Litvanija.

U svakoj zemlji postoje pravila kada se sistem aktivira, kao i ko i kako može da pomogne policiji u potrazi.

Zahvaljujući sistemu Amber alert, ddo decembra 2020. godine više od 1.000 dece je uspešno pronađeno i spašeno.

Amber alert EU
Statistika za Amber alert slučajeve u Evropi u 2020. godini

Hoće li biti uveden u Srbiji?

Srbija ovaj sistem čeka još od 2015. godine, kada je Fondacija „Tijana Jurić" inicirala njeno uvođenje.

Tokom 2020. godine, Ministarstvo pravde formiralo je radnu grupu, u kojoj su i predstavnici drugih ministarstava, a koja bi trebalo da nađe model za primenu ovakvog sistema i u Srbiji.

Uvođenje ovakvog sistema znatno bi ubrzalo potragu za nestalim detetom u Srbiji, kaže Igor Jurić, čija je ćerka Tijana oteta i ubijena u julu 2014.

Njeno telo pronađeno je posle 12 dana. Imala je nepunih 15 godina.

„Zalažemo se za uvođenje ovakvog mehanizma, jer ne postoji adekvatan način da se svi građani uključe u potragu", rekao je Jurić ranije za BBC na srpskom.

Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova, sada ministar odbrane Nebojša Stefanović izjavio je u avgustu 2018. da država razmatra različite mehanizme sa tužilaštvom i Ministarstvom pravde, a jedan od njih je i Amber alert.

„Videćemo šta će biti moguće u ovoj godini, da ne bih davao neke rokove, ali ćemo se potruditi da bude značajno bolje nego što je to bilo do sada", rekao je tada Stefanović.

Skoro tri godine kasnije, u maju 2021. godine, Igor Jurić je došao na sastanak u MUP na kojem je trebalo da razgovara o modalitetima uvođenja Amber alert sistema u Srbiji, odnosno o boljoj i efikasnijoj potrazi za nestalom decom.

Ali nedugo potom Jurić i drugi predstavnici Fondacije „Tijana Jurić" napustili su prostorije.

Jer, kako su naveli, sastanku nije prisustvovao ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin.

Međutim, iz MUP-a je potom saopšteno da su „na sastanak došli i iskusni profesionalci, koji se godinama unazad bave problematikom nestale dece".

Jurić je na Fejbsuk profilu naveo da su predstavnici Fondacije o tim problemima žele razgovaraju isključivo sa donosiocima odluka.

„Ne potcenjujem stručnost i znanje prisutnih, ali na ovaj sastanak čekamo gotovo godinu dana i neprisustvom ministra, država jasno daje do znanja koliko joj je ovaj problem bitan ili nebitan", napisao je Jurić na Fejsbuk profilu.

Iz MUP-a je potom saopšteno da su sastanku prisustvovali profesionalci, koji se godinama unazad bave problematikom nestale dece.

U MUP-u navode da je zakonska zastupnica Fondacije „Tijana Jurić" Maja Atanasković na početku sastanka, u kratkom izlaganju, iznela predlog i viđenje te organizacije kako bi budući Amber alert trebalo da izgleda.

„Posle njenog izlaganja, gospodin Jurić prekinuo je sastanak uz opasku da je očekivao ozbiljnost, koju je trebalo, po njegovom viđenju, da označi prisustvo ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina", dodaje se u saopštenju.

U MUP-u navode i da su iznenađeni ponašanjem Igora Jurića jer su „očekivali da mu mišljenje i znanje profesionalaca koji se godinama unazad bave ovim poslom bude važnije od prisustva ministra na sastanku".

„Istovremeno, opaska da prisustvo ministra navodno treba da pokaže kako država pristupa ovom problemu, neodrživo je, s obzirom na to da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontaktu i sarađuje sa Fondacijom Amber alert Evrope sa kojom vodi intenzivne razgovore o modalitetima uvođenja tog sistema u Srbiju, uz poštovanje domaćeg pozitivnog zakonodavstva", ističe se u saopštenju MUP-a.

Tekst je dopunjen 25. maja 2021.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 05.25.2021)

Povezane vesti »

Ključne reči

Hronika, najnovije vesti »

ЋирилицаKorisnička podešavanja