Dinko Gruhonjić pozvao EU da prestane da žmuri na teror nad novinarima u Srbiji
Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić pozvao je danas zvaničnike Evropske unije da prestanu da žmure i ćute na teror režima kojem su izloženi novinari i novinarke u Srbiji.
Na konferenciji za novinare u Briselu, koju je organizovao Savet Evrope povodom objavljivanja novog godišnjeg izvešataja o slobodi medija u Evropi, Gruhonjić je istakao da se nezavisni novinari iz Srbije bore i za evropske vrednosti.
"Mi, nezavisni novinari iz Srbije, uvereni smo da se zalaganjem za slobodu izveštavanja zalažemo i za temeljne vrednosti na kojima počiva Evropska unija. Nažalost, istovremeno moramo da konstatujemo da su pojedini zvaničnici zemalja EU predugo ćutali na teror kojem smo izloženi od strane režima. Zato ih pozivamo da odmah okončaju takvu štetnu praksu, pre nego što bude kasno", rekao je Gruhonjić.
On je naveo da u Srbiji već mesecima traju studentski i građanski protesti protiv korumpiranog autoritarnog režima, na kojima stotine hiljada ljudi na ulicama traže pravdu za 15 žrtava tragedije u Novom Sadu, na koje se 1. novembra prošle godine obrušila nadstrešnica sa nedavno renovirane zgrade glavne železničke stanice.
Dodao je da je taj posao vodio režim, koji je pokušao da zataška sopstvenu odgovornost, što je izazvalo ogroman bes kod građana i dovelo do opšte pobune.
Gruhonjić je istakao da režim u Srbiji u nezavisnim novinarima vidi jednog od svojih najvećih neprijatelja, s obzirom da su gotovo sve institucije zarobljene i razorene.
Dodao je da i sam može da se pohvali da su ga režim i režimski mediji, koristeći metode crne ratne propagande u obračunu sa neistomišljenicima, proglasili državnim neprijateljem broj jedan.
"Na meti sam te propagande već godinu dana, gotovo svakodnevno. Kampanja je počela metodama putinovske propagande: iskoristili su 'dipfejk' (deep fake) video kako bi me predstavili kao ljubitelja ratnih zločinaca", rekao je.
Gruhonjić je dodao da je "to posebno ciničan pokušaj uništavanja njegovog profesionalnog integriteta, jer je celu svoju novinarsku karijeru posvetio borbi protiv fašizma, istorijskog revizionizma i zalaganju za kulturu sećanja".
"Ispisali su mi grafite sa direktnom pretnjom smrću na fasadi zgrade u kojoj živim sa porodicom. Taj grafit je prvi ugledala naša maloletna kćerka. Dobio sam na stotine direktnih pretnji smrću, najčešće preko društenih mreža, kao i na hiljade najgrubljih šovinističkih uvreda. Na meti režimske propagande našao se i naš sin", naveo je Gruhonjić.
On je ukazao i da država nije učinila doslovno ništa kako bi procesuirala ijedan jedini slučaj tih pretnji.
Umesto toga, dodao je, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i ostali visoki funkcioneri režima, gotovo svakodnevno ga proglašavaju izdajnikom, vođom opozicije, organizatorom "obojene revolucije", kako oni nazivaju građanske proteste protiv korupcije, i prozivaju ga na etničkoj osnovi.
Naveo je i da se nedavno desila i provala u prostorije Nezavisnog društva novinara Vojvodine, ali da policija nije pronašla počinioce, iako su im dostavljeni snimci sa video kamera na kojima se jasno vide lica provalnika.
"Sve to čitamo kao jasnu poruku režima da nigde nismo bezbedni", rekao je Gruhonjić.
On je kazao da je u veoma sličnoj situaciji i predsednica NDNV-a Ana Lalić, koja je, uz to, izložena i mizoginim uvredama.
Podsetio je da je Ana Lalić jedina novinarka u Evropi koja je bila uhapšena 2020. godine zbog svoga pisanja o lošim uslovima u bolnicama za pacijente i za zaposlene, što se desilo na početku pandemije kovida nakon pokušaja režima da uvede cenzuru nad medijima.
Dodao je da su brojni primeri napada na novinare u Srbiji, navodeći da je novinarka Tamara Skrozza iz Beograda takođe bila izložena višemesečnoj kampanji mržnje i targetiranja, te da režim u tome nije sprečila ni činjenica da je Skrozza samohrana majka i teško bolesna.
"Najteže je lokalnim novinarima. Pošto živimo u državi u kojoj od 170 opština i gradova, Srpska napredna stranka - verovali ili ne - ima vlast u 169, lokalni mediji su u najvećem broju slučajeva samo propagandna alatka vlasti. Oni malobrojni profesionalni lokalni mediji su neprestano izloženi pretnjama i pritiscima. Jedan od primera je mali lokalni medij IN Medija iz Inđije, gradića na pola puta između Beograda i Novog Sada. Urednica tog medija Verica Marinčić bila je izložena i fizičkom nasilju, a sam medij je lokalni ‘rekorder’ po broju SLAPP tužbi protiv njih", istakao je.
Prema njegovim rečima, na nacionalnom nivou, najviše su napadu izloženi mediji kao što su televizije N1 i Nova, portal Cenzolovka, kao i istraživački portali KRIK, BIRN, CINS…
"Portal Istinomer, čiji je izdavač nevladina organizacija CRTA, izložen je napadu bez presedana, jer je naoružana policija upala u prostorije organizacije CRTA, navodno kako bi ispitala njihove ugovore sa USAID-om. Na isti način policija je upala u prostorije još nekoliko nevladinih organizacija, po metodama koje su ranije viđene u Rusiji i Belorusiji", rekao je Gruhonjić, ocenivši da je indikativno da su režimski mediji vest o upadu naoružane policije u prostorije ovih organizacija civilnog društva objavili i pre nego što se upad desio.
Podsetio je i da je organizacija Amnesti internešenel (Amnesty International) objavila da institucije u Srbiji koriste softvere kojima mogu otključati mobilne telefone, preuzimati sadržaje iz njih, praviti skrinšotove i uključivati kamere i mikrofone.
A, kako je dodao, na meti ovih softvera su aktivisti i novinari, koji su podvrgnuti nekontrolisanom državnom nadzoru, s ciljem zastrašivanja i gušenja slobode izražavanja.
"Na meti režima su svi mediji u Srbiji koji izveštavaju profesionalno, a oni su veoma malobrojni. Prema istraživanjima, od oko 2.500 registrovanih medija u Srbiji, svega njih 80 izveštava u skladu sa Kodeksom novinara Srbije", kazao je Gruhonjić.
U Briselu je danas predstavljen godišnji izveštaj Platforme za promociju zaštite novinarstva i bezbednosti novinara "Izveštaj o slobodi štampe u Evropi: Suočavanje s političkim pritiscima, dezinformacijama i erozijom nezavisnosti medija".
Pored Dinka Gruhonjića, gostujući govornici na konfrenciji su bili Olga Rudenko iz Kijev indipendenta, Lia Čakumašvili iz Gruzijske povelje novinarske etike i Korina Vela iz Fondacije Dafne Karuana Galicija.
(Beta, 05.03.2025)