Saracin: Pritisak na civilno društvo dovodi u pitanje demokratske procese u Srbiji
Specijalni izaslanik nemačke vlade za Zapadni Balkan Manuel Saracin izjavio je da pritisak na civilno društvo u Srbiji dovodi u pitanje demokratske procese.
Govoreći o protestima u Srbiji, Saracin je za Dojče vele (Deutsche Welle-DW) rekao da nije na Nemačkoj da na bilo koji način ocenjuje te proteste, ali da Srbija kao kandidat za članstvo u EU mora da ojača demokratske strukture i institucije.
"Ako srpska vlada stvara utisak da je zainteresovana za dijalog sa studentkinjama i studentima, a istovremeno se vrše pretresi u civilnim organizacijama koje su naši partneri, onda to pokazuje da zapravo ne treba ozbiljno shvatati tvrdnju da je vlada zaista zainteresovana za dijalog sa društvom i akterima protesta. Smatram da ovde moramo jasno da kažemo: Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, mora da ojača strukture i institucije, koje se zalažu za demokratsko donošenje odluka i diskurs u zemlji, a ne da ih dodatno ugrožava pritiscima", rekao je.
Saracin je podsetio da se proces pristupanja EU zasniva na ocenjivanju usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, takozvanim fundamentalnim vrednostima.
"Pored vladavine prava, tu spadaju i pitanja demokratije i osnovnih vrednosti koje delimo. Prema mom mišljenju, sasvim je jasno da su ta pitanja međusobno povezana", dodao je.
Povodom situacije u Bosni i Hercegovini Saracin je ocenio da secesionistička agenda predsednika Republike Srpske Milorada Dodika i novi zakon o nevladinim organizacijama ugrožavaju evropski put te zemlje.
"Sa zakonima po uzoru na Rusiju, zemlja teško može da nastavi put ka Evropskoj uniji. Stoga bi svi u Republici Srpskoj trebalo da budu svesni ko je odgovoran za te probleme. Takođe, zakoni koji imaju za cilj slabljenje države Bosne i Hercegovine i koji su deo secesionističke agende Milorada Dodika sigurno neće doprineti evropskom putu zemlje", rekao je.
Što se tiče procesa protiv Milorada Dodika, Saracin smatra da je važno da institucije Bosne i Hercegovine, konkretno sudovi, donose nezavisne presude.
"Moramo sačekati kako će se dalje odvijati pravni postupak u vezi s tom presudom. Ali, očekujemo da se institucije države poštuju i njihove odluke priznaju", rekao je.
"Zakoni, koji su sada doneti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, još nisu stupili na snagu. Ali, smatram da te odluke treba shvatiti veoma ozbiljno. Ako budu sprovedene, imaće dalekosežne posledice, koje ćemo pažljivo analizirati. Svi u Republici Srpskoj trebalo bi da budu svesni toga", dodao je.
Na pitanje o dijalogu Kosova i Srbije, Saracin je izrazio nadu da će s izborom novog specijalnog izaslanika EU Petera Sorensena, ponovo započeti suštinski rad na rešenjima.
"Vreme je da naporno radimo na pronalaženju konkretnih rešenja. Smatram da je gospodin Sorensen prava osoba za taj zadatak", dodao je.
Govoreći o Kosovu rekao je da treba sačekati i videti kako će se dalje razvijati politička situacija.
"Bilo bi poželjno da se što pre formira vlada i da se nova vlada aktivno uključi u dijalog. To, naravno, očekujemo i od Srbije. Međutim, nije na nama da odlučujemo kako će proces formiranja vlade u Republici Kosovo teći. To je odluka koju donosi Kosovo", rekao je Saracin.
Saracin je rekao da se mora vrlo ozbiljno shvatiti činjenica da SAD prestaju da finansiraju organizacije civilnog društva.
"S obzirom na to da te institucije rade u interesu društva, one prema mom mišljenju predstavljaju osnovne stubove puta transformacije zemalja ka EU. Ne možemo sebi da dozvolimo da potpuno izgubimo taj angažman. No, možda je to i prilika da neke stvari uradimo bolje – da Evropa sagleda gde su njene strukture podrške transformacionim procesima previše komplikovane i birokratske, i gde možemo da budemo efikasniji", rekao je.
On je ocenio da recept za uspeh zemalja Zapadnog Balkana leži u integraciji u jedinstveno evropsko tržište.
"Povezanost Zapadnog Balkana sa EU u obostranom je interesu. Mislim da postoje dobre osnove za napredak, ukoliko svi budu delili to mišljenje. To bi omogućilo i Evropi i državama Zapadnog Balkana da adekvatno odgovore na geopolitičke promene u svetu", rekao je.
Na pitanje kakva su mu očekivanja od buduće nemačke vlade u vezi s angažmanom na Zapadnom Balkanom Saracin je rekao da se Nemačka pored podrške procesu pristupanja EU, proteklih godina posebno zalagala za Berlinski proces.
"Sadašnja vlada odlučila je da domaćin samita ove godine bude Velika Britanija. Mislim da smo kao semafor-koalicija (SPD, Zeleni i FDP), nakon preuzimanja vlasti 2021. godine, pokazali koliko je kontinuitet važan. Ovo je sada velika prilika da i buduća nemačka vlada od nas preuzme štafetu u Berlinskom procesu i zajedno sa Velikom Britanijom postavi nove impulse", rekao je.
Dodao je da je važno naglasiti da Berlinski proces svoj uspeh zasniva na različitim multilateralnim sporazumima i dogovorima između samih zemljama Zapadnog Balkana.
"Tu se, naravno, radi i o daljem unapređenju zajedničkog ekonomskog prostora i regionalnoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana. Cilj mora biti da se te zemlje još više približe EU, da se otvore i dodatno pripreme za članstvo u EU. Velika Britanija će imati važnu ulogu u aktivnom oblikovanju celokupnog spektra Berlinskog procesa, zajedno sa zemljama regiona", rekao je Saracin za DW.
(Beta, 05.03.2025)