Socijalistički barok
Danas 09.02.2020 | Piše: Branislav Jakovljević
Samo jedan pogled na Dan mladosti u Beograda šezdesetih godina automatski vraća u Moskvu i Dan svesovjetskog fiskulturnika iz tridesetih godina i, još dalje, do nacističkih mitinga na početku te decenije, a zatim do sokolskih sletova iz osamdesetih godina XIX veka, sve do Turnferajna koji je istorijski i kulturno tako blizak nemačkom romantizmu.
Ovakav rodoslov obezbeđuje logičan odgovor na pitanje Isaije Berlina o uzrocima za „rast nacionalizma u celom svetu, ustoličenje volje pojedinaca ili klasa i odbacivanje razuma i reda kao tamnica ljudskog duha“ koji su najednom počeli da dominiraju u „poslednjoj trećini XX veka“. I nema sumnje, ako skrenemo pogled s organizovanih masa na Crvenom trgu i Stadionu JNA na haos na Kavkazu ili u Bosni, teško ćemo se otresti pomisli da je to prirodni nastavak