Atina: Ostrvo bez mora
Danas 09.08.2019 | Piše: Dragica Jakovljević
Dopisnica Na strmu i tesnu Anafiotiku, atinski dragulj koji i bukvalno i u prenosnom smislu stoji u senci Akropolja, penjem se ulicom Trasilon, pored ograde kroz koju se vide statue bez glava, mermerna tela bez ruku i nogu, rasuta u podnožju čuvenih hramova.
Uspon nije blag, ali je podnošljiv, i eto me ubrzo kod crkvice Sv. Đorđa – znak da sam stigla. Anafiotika je malo naselje priljubljeno uz padinu Akropolja. Podigli su ga građevinci sa Kiklada, pristigli u Atinu tridesetih godina 19. veka, na poziv prvog kralja oslobođene Grčke, danskog princa Ota (grčki, a danski!) da svojim rukama i veštinama grade novu prestonicu. Najviše ih je bilo s jednog od najmanjih ostrva, Anafija – pa otuda i ime, Anafiotika. Savremenim