BBC vesti na srpskom

Mjanmar osuđen za genocid nad Rohindžama

Na osnovu tužbe Gambije, Međunarodni sud pravde osudio je Mjanmar za genocid nad muslimanskom etničkom manjinom Rohindžama.

BBC News pre 23 minuta
rohindže
REUTERS/Mohammad Ponir Hossain/File Photo

Međunarodni sud pravde (MSP) utvrdio je da je Mjanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohindžama u severnoj državi Rakajn.

U vojnim akcijama 2016. i 2017. godine ubijeno je 10.000 Rohindža, a više od 700.000 je pobeglo u susedni Bangladeš, rečeno je u obrazloženju presude.

Sud je utvrdio da je približno 815.000 Rohindža koji su živeli u severnoj državi Rakajn pre operacije čišćenja 2017. godine bilo na meti Mjanmara.

„Ovaj broj je očigledno značajan“, rekao je sudija Judži Ivasava iz Japana, predsedavajući 14-članim sudskim većem.

Gambija je 2019. godine podnela tužbu MSP-u, tvrdeći da je Mjanmar prekršio Konvenciju o genocidu vršenjem masovnih ubistava i seksualnog nasilja nad civilima Rohindžama, kao i uništavanjem sela.

Mjanmar je negirao optužbe, tvrdeći da su njegove operacije bile usmerene na ekstremiste iz naroda Rohindže.

Za presudu o genocidu glasalo je devet sudija veća, dok je šest bilo protiv.

Sud je utvrdio da Mjanmar ima obavezu da nadoknadi štetu za svoje postupke, ali nije precizirao tačan iznos, rekao je sudija Ivasava.

'Rohindže nisu ljudi, to je bila politika Mjanmara': sud

Sudija Judži Ivasava rekao je da postoji „razumna pretpostavka da su snage bezbednosti Mjanmara delovale sa genocidnom namerom“.

„Kontekst oko operacija čišćenja iz 2017. godine stvorio je atmosferu za nasilje koje su snage bezbednosti Mjanmara počinile tokom tih operacija i činio je osnovu namere Mjanmara da uništi deo grupe Rohindža.

„Sud je zaključio da svi dokazi zajedno podržavaju razumnu pretpostavku da su snage bezbednosti Mjanmara delovale sa genocidnom namerom“, rekao je Ivasava.

Naglasio je da je Mjanmar vršio „opsežno uništavanje dokaza“ spaljivanjem tela ili njihovim odlaganjem na druge načine.

Spaljivao je i buldožerima sravnjivao mesta gde su se sprovedene „operacije čišćenja“, kaže sudija, ometajući svaku efikasnu istragu o tome šta se dogodilo 2017.

Prema sudu, vlasti Mjanmara su vodile politiku usporavanja stope nataliteta Rohindži.

Mjanmar je uveo regionalni poredak koji je zahtevao „posebne zahteve za dozvolu za brak za ljude opisane kao Bengalci i ograničio je broj dece koju su bračni parovi smeli da imaju“ - na dvoje dece, rekao je sudija Ivasava.

„Sud je uveren da je naredba bila prinudna mera usmerena na grupu Rohindža, čiji je cilj bio smanjivanje rađanje unutar grupe, između ostalog i u vreme operacija čišćenja“, rekao je.

Tokom vojnih operacija čišćenja, mjanmarske snage su primenjivanje seksualno nasilje, kako bi „fizički i mentalno oštetetile mogućnost stanovništva da ima potomstvo“, dodao je.

Sud je utvrdio da je vojska Mjanmara „aktivno širila i promovisala govor mržnje na sistematski i koordinisan način“ tokom operacija čišćenja 2017.

Ivasava je rekao da su za Rohindže govorili da nisu ljudi, odnosno da su „niža vrsta od ljudi", što je doprinelo „stvaranju klime za njihovo uništenje“.

Zbog čega je Gambija podnela tužbu protiv Mjanmara?

Gambija je optužila Mjanmar za kršenje Konvencije o genocidu iz 1948. godine na nekoliko načina:

  • Izvršenje genocida
  • Zavera za počinjenje genocida
  • Nesprečavanje genocida
  • Neizvođenje pred sud ljudi osumnjičenih za genocid

Gambija i Mjanmar nisu imale sopstvene sudije u veću MSP-a, ali jesu zastupnike.

Gambiju je predstavljala dobitnica Nobelove nagrade za mir, sutkinja Navi Pilaj, a Mjanmar sudija Klaus Kres.

rohindže, izbeglice
REUTERS/Hannah McKay/File Photo

Šta kaže vlada Mjanmara?

Mjanmar negira da je počinio genocid nad Rohindžama, uporno tvrdeći da su njegove operacije bile usmerene na ekstremističke ili pobunjeničke pretnje.

U januaru je vladin predstavnik Ko Ko Hlaing rekao sudijama Međunarodnog suda da Mjanmar „nije mogao da ostane neaktivan i dozvoli teroristima da slobodno vladaju severnim državama Rakajn“.

Vojne „kontrapobunjeničke ili kontraterorističke operacije“ bile su posledica napada boraca Rohindža, tvrdio je.

Pogledajte video: Aung San Su Ći - kako je ikona mira optužena za genocid

Ko su Rohindže?

Rohindže su muslimanska etnička manjina koja pretežno živi u državi Rakajn u Mjanmaru.

Decenijama se suočavaju sa diskriminacijom i nasiljem u Mjanmaru, pretežno budističkoj zemlji, i uskraćeno im je državljanstvo prema tamošnjem zakonu.

Zbog toga su jedno od najvećih apatridskih naroda na svetu.

Zbog višedecenijskog progona, između ostalih i velika vojna akcija 2017, skoro dva miliona Rohindža bili su primorani da pobegnu iz zemlje.

Svake godine još hiljade ljudi odlazi iz zemlje, često opasnim morskim putevima na pretrpanim čamcima.

Prošla, 2025. godina bila je najsmrtonosnija poslednjih godina za izbeglice Rohindže - skoro 900 njih su se udavili ili nestali na moru.

Više od milion raseljenih Rohindža živi u izbegličkim kampovima u Koks Bazaru u Bangladešu.

Ujedinjene nacije ih opisuju kao „najprogonjeniju manjinu na svetu“.

Pogledajte i ovaj video: Kako će 'srećna' Rohindža beba izbeglica preživeti u budućnosti

Šta se desilo 2017. godine?

Ogroman egzodus Rohindža počeo je 25. avgusta 2017. godine pošto su borci Arakan Rohindža Armije spasa (Arsa) pokrenuli smrtonosne napade na više od 30 policijskih punktova u državi Rakajn.

Mjanmarske snage, uz podršku lokalnih budističkih grupa, odgovorile su „operacijama čišćenja“ - izbeglice su govorile o čitavim spaljenim čitavim i masovnim ubistvima civila.

Najmanje 6.700 Rohindža, među kojima najmanje 730 dece mlađe od pet godina, ubijeno je u mesecu posle izbijanja nasilja, prema podacima medicinske dobrotvorne organizacije Lekari bez granica (MSF).

Više od 700.000 je pobeglo u Bangladeš.

Amnesti internešenel (Amnesty International) tvrdi da je mjanmarska vojska silovala i zlostavljala žene i devojčice etničke manjine Rohindže.

Pogledajte i ovaj video: Kako je nastala reč genocid

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 11.19.2026)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Pročitajte još