BBC vesti na srpskom

Ruski milijarderi već zamišljaju budućnost posle Putina

Neki ruski tajkuni čeznu za povratkom u poslednju deceniju 20. veka i sistem oligarhije u Rusiji, kada poslovni ljudi imali veliku moć.

BBC News pre 6 sati  |  Vitalij Ševčenko - BBC
putin
Getty Images

Samo nekoliko sati posle početka invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, predsednik Rusije Vladimir Putin je u Kremlju okupio najbogatije ljude u zemlji.

Više od 30 bogataša sedelo je zbijeno uz zid, noseći zaštitne maske zbog pandemije korona virusa.

Ruski novinar je izvestio da su bili „bledi i neispavani".

Kada je ušao, Putin je seo za sto na suprotnoj strani prostrane sale, ostavljajući ogroman prostor između sebe i poslovnih ljudi.

Kao i obično, nije nosio masku.

Koristeći njegov uobičajeni, prilično uvijen način izražavanja, poručio im je da očekuje da podrže rat.

„Želeo bih da vas pozovem da pokažete razumevanje za ono što se događa, i da zajedno sa vladom radite na pronalaženju mehanizama koji će pružiti podršku proizvodnji, privredi i očuvanju radnih mesta", rekao je Putin.

Na snimku sastanka koji je objavio Kremlj, nijedan od pozvanih milijardera nije izgovorio ni reč.

Ćutanje je postalo karakteristično za ruske superbogataše.

Tokom decenija Putinove vladavine naučili su da javno iznošenje mišljenja može skupo da ih košta.

Naftni magnat Mihail Hodorkovski, tada najbogatiji čovek u Rusiji koji je finansirao nekoliko opozicionih grupa, optužio je Putina 2003. da je kriv za rasprostanjenu korupciju.

Narednih 10 godina je proveo iza rešetaka, pošto je osuđen za utaju poreza, prevaru i proneveru, što je poslužilo kao upozorenje drugima koji bi se eventualno usudili da kritikuju vlast.

Hodorkovski je odbacio optužbe.

Ruski predsednik Vladimir Putin predsedavao je sastankom sa krupnim preduzetnicima u Kremlju 24. februara 2022.
ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/AFP via Getty Images
Ćutanje ruskih tajkuna na sastanku sa Putinom u Kremlju 2022. godine možda je pokazalo njihov strah od predsednika

Čak i ako se neki od tajkuna protivio ratu, uglavnom je mišljenje zadržao za sebe.

Ipak, čak i u toj tišini mogu da se čuju tihi glasovi.

Čini se da pojedini pripadnici nekada moćne ruske poslovne elite već zamišljaju Rusiju posle Putina.

Pitaju se da li bi, kada predsednik jednog dana napusti funkciju ili premine, zemlja mogla ponovo da liči na Rusiju iz 1990-ih, kada su oligarsi uživali u plodovima njihove moći, ili bi možda čak moglo da se razvije zdravije političko okruženje.

Novinar Arkadij Ostrovski, istaknuti poznavalac prilika u Kremlju i saradnik britanskog nedeljnika Ikonomista (The Economist), koji je nedavno satima razgovarao sa jednim od najbogatijih ljudi u Rusiji, kaže da oseća kako se događa „istorijski, politički zaokret" u načinu na koji ultrabogataši vide budućnost zemlje.

Nestrpljivi tajkuni

Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, na domaćoj sceni se pojavila nova, moćna sila - ljudi koji su iskoristili kraj komunizma za sticanje ogromnog bogatstva, a zatim su poželeli da političare stave pod njihovu kontrolu zarad sopstvenih interesa.

Nazvani su „oligarsi" - izraz koji potiče iz starogrčke reči „oligarhija", koja označava politički sistema u kojem vlada mala grupa ljudi.

Imali su novac, što je u to vreme značio moć.

U tom periodu, poznatom kao „divlje devedesete", na scenu su stupili takozvani „novi Rusi".

Ogromna državna preduzeća su nuđena na prodaju, a ljudi koji su imali odgovarajuće veze su skoro preko noći postajali milioneri, pa čak i milijarderi.

Korupcija je bila sveprisutna, nepotizam rasprostranjen, a naručena ubistva česta.

Međutim, gotovo odmah nakon što je prvi put izabran za predsednika 2000. godine, Putin je oligarhe stavio pod kontrolu.

Nije imao nikakvu želju da sa bilo kim deli vlast.

Mogao je da priušti da se suprotstavi milijarderima jer se ruska privreda oporavljala, a centralna vlast je jačala.

Ruski umetnik Stas Baretski isped spomenika Vladimiru Putinu u Sankt Peterburgu
NurPhoto/NurPhoto via Getty Images
Tokom 1990-ih, pojedini oligarsi su razvili prepoznatljiv stil odevanja, koji je kasnije ismejao ovaj umetnik iz Sankt Peterburga

To je, na primer, bilo očigledno na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, tokom godina pre rata, kada su još bili dobrodošli na tom skupu.

„Sećam se kako su se oligarsi šetkali, ponašajući sei kao da im sve pripada - bili su najoholiji i najsamouvereniji ljudi," kaže za BBC Brauder.

„A onda bi se pojavio Putin i bilo je zaista neverovatno gledati kako se ti ljudi, koji su delovali kao 'alfa mužjaci na steroidima', pretvaraju u potpuno potčinjene, gotovo očajne školarce".

Od izbijanja rata 2022. godine, Kremlj ruske bogataše drži pod kontrolom primenjujući nemilosrdnu politiku „štapa i šargarepe".

Kritičarima rata se oduzima imovina, dok se oni koji ostaju odani vlastima nagrađuju unosnim državnim ugovorima za potrebe ratne industrije.

Danas u Rusiji ima više milijardera nego ikada ranije - ukupno 155, prema podacima američkog poslovnog časopisa Forbsa (Forbes).

Njihovo ukupno bogatstvo dostiglo je rekordnih skoro 700 milijardi američkih dolara.

Ipak, čini se da čak ni tajkunima koji su ostali odani vlastima i za to bili nagrađeni, sav taj novac ne donosi sreću.

Neki postaju sve nestrpljiviji.

Autokratija, oligarhija ili demokratija?

Njihove milijarde više nemaju onu moć koju su nekada imale, jer u samoj Rusiji njima ne mogu da kupe mnogo političkog uticaja.

„Oni nemaju nikakve karte u rukama, nemaju čime da igraju", kaže Dmitrij Nekrasov, prognani političar i analitičar.

„Bogati su zato što imaju veze sa Putinom, a ne obrnuto".

A izvan Rusije, oni su izopšteni usled sankcija koje je Zapad uveo Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

„Prema njima se postupa kao prema sitnim kriminalcima.

„Ne mogu da lete njihovim privatnim avionima.

„Njihove jahte ne mogu da se usidre u najekskluzivnijim evropskim lukama.

„To za njih mora da je veoma teško i ponižavajuće", kaže Brauder koji je poznat kao oštar kritičar Putina.

Zato neki od njih, u tišini, sve više razmišljaju o tome šta će se dogoditi kada Putin ode sa političke scene.

Tako mi kažu dobro informisani analitičari koji su duboko upućeni u svet ruskih tajkuna.

Nema naznaka da bi predsednik uskoro mogao da ode sa vlasti, niti razloga da se smatra da je lošeg zdravlja.

Ipak, Putin, koji je prošlog meseca napunio 74 godine, na čelu je Kremlja već 25 godina.

U Moskvi znaju da će jednog dana napustiti tu funkciju.

Kada ga je britanska novinska agencija Rojters prošle godine pitala da li namerava da ostane na vlasti do 2036. godine, kada po Ustavu Rusije više ne bi mogao da obavlja dužnost predsednika, Putin je odgovorio: „Samo Bog zna da li će nas poslužiti zdravlje".

Ruski tajkun Boris Berezovski uz obezbeđenje dolazi u Viši sud u Londonu u februaru 2010.
CARL DE SOUZA/AFP via Getty Images
Jedan od istaknutih oligarha 1990-ih bio je Boris Berezovski, koji se sukobio sa Kremljom i poslednje godine života je proveo u Ujedinjenom Kraljevstvu

Ako bi Putin podneo ostavku ili preminuo tokom mandata, na njegovo mesto bi došao predsednik vlade Mihail Mišustin.

Međutim, Mišustin do sada nije pokazivao predsedničke ambicije, što je verovatno i ključni razloga zbog kojeg je postavljen na tu funkciju.

Time bi nastao svojevrstan vakuum moći.

U takvom scenariju, analitičari koji prate prilike u Rusiji, a sa kojima sam razgovarao, predviđaju nekoliko mogućih ishoda.

Neki na Zapadu, a nesumnjivo i u samoj Rusiji, nadaju se da bi posle Putina u Rusiji mogla da procveta demokratija, uz vladavinu naroda, a ne nove grupe oligarha ili autokrate.

Međutim, analitičari smatraju da je to najmanje verovatan ishod.

Ključne demokratske institucije su tokom Putinove vladavine postepeno urušavane ili su potpuno uništene.

„Rusija se toliko navikla na nasilje da se odvikla od uobičajenih demokratskih procedura", kaže Aleksandra Prokopenko, ruska novinarka i analitičarka koja živi u egzilu.

Druga mogućnost je dodatno jačanje autokratije.

Neko drugi bi mogao da zameni Putina i nastavi njegovu politiku represije.

Međutim, Prokopenko smatra da to ne bi bila diktatura jednog moćnika, bar ne odmah.

Za to je potrebno vreme, kaže ona.

U početku bi Putinov naslednik bio slabiji od njega i raspolagao bi manjim resursima.

Postoji i treća mogućnost da tajkuni ponovo uspostave njihovu moć i da se Rusija vrati sistemu koji podseća na oligarhiju iz 1990-ih.

Dmitrij Nekrasov, bivši savetnik Kremlja i opozicioni političar koji sada živi u egzilu, kaže da bi, prema ovom scenariju, zemljom upravljalo nekoliko moćnih elitnih klanova, u savezu sa poslovnim interesima.

Ova poslednja mogućnost je, naravno, upravo ona koju mnogi tajkuni priželjkuju.

„Voleli bi da se vrate u vreme kada se njihovo mišljenje uvažavalo, kada im imovina nije oduzimana i kada su znali kakva su pravila igre", kaže Prokopenko, koja je obavila mnogo razgovora sa najbogatijim ljudima u Rusiji.

Iako je njihova moć od 1990-ih ozbiljno ograničena, mišljenje tajkuna i dalje vredi saslušati.

S obzirom na njihovo ogromno bogatstvo, verovatno će pre ili kasnije pokušati da ponovo uspostave njihov politički uticaj.

Neki od njih već „pokušavaju da se sprijatelje sa pravim ljudima u bezbednosnim strukturama ili ministrima", kaže Nekrasov, opozicioni političar u egzilu.

Međutim, dodaje da bi svaki dalji korak bio „previše opasan".

Ruski presednik Vladimir Putin izlazi iz aviona tokom posete Turkmenistanu
Vladimir Smirnov SPUTNIK/KREMLIN POOL/EPA/Shutterstock
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Putin drži tajkune pod kontrolom nemilosrdnom politikom „štapa i šargarepe"

Nekrasov kaže da će ponašanje tajkuna u narednim godinama delimično zavisiti od njihovog finansijskog položaja.

Oni koji raspolažu velikim količinama likvidnih sredstava biće samouvereniji i spremniji da „igraju političke igre" i da se bore za što bolju poziciju, pripremajući se za Rusiju posle Putina.

S druge strane, oni čije bogatstvo zavisi od državnih ugovora ili naklonosti vlasti biće previše uplašeni da rizikuju, u strahu da bi mogli da izgube sve, kaže on.

Prokopenko navodi da se već promenio način na koji poslovni ljudi govore o Putinu.

Ranije su ga zvali „Načaljnik" (što može da se prevede kao „šef"), „Prvi" ili po inicijalima „VV“, a svi ovi nadimci su odražavali određenu dozu poštovanja.

Sada ga zovu „Ded", što, kako kaže Prokopenko, ima „prizvuk prezira".

Reč „ded" znači „starac" ili „deka"- nadimak koji odražava mnogo manje poštovanja.

Neki bogati Rusi priželjkuju „povratak politike u svakodnevni život ljudi", što bi podrazumevalo manje represije, više slobode govora i zdraviju konkurenciju između političkih stranaka i političara, kaže ona.

Međutim, trenutno se, kako kaže, previše plaše da to učine zbog atmosfere pritisaka i kontrole u Rusiji.

Prokopenko je razgovarala sa tajkunom koji je tokom čitavog intervjua sedeo na njegovom telefonu, verujući da će tako otežati tajnim službama da ga prisluškuju putem digitalnih uređaja.

„Pomislila sam da je to strah kakav je vladao u vreme Staljina.

„Potpuno je iracionalan", kaže ona.

Ko je Roman Abramovič, dugogodišnji Putinov saradnik i jedan od najbogatijh Rusa:

Senzacionalni intervju

Zanimljiv nagoveštaj o tome kakvu budućnost posle Putina priželjkuju tajkuni pružio je Andrej Meljničenko, poznat kao 'svetski kralj industrije mineralnih đubriva' i trenutno osmi najbogatiji čovek u Rusiji.

Ranije ove godine iznenadio je analitičare kada je pristao na intervju za nedeljnik Ikonomist, što bogati Rusi retko čine, naročito kada je reč o novini iz zemlje koju Kremlj smatra neprijateljskom.

Nedeljnik je objavio i tekst koji je napisao Meljničenko.

U pojedinim delovima razgovora, Meljničenko je ponavljao stavove Kremlja.

Rekao je da je Ukrajina poprište sukoba Rusije i Zapada i da smatra da je Zapad zanemario bezbednosne interese Rusije i da ugrožava njen suverenitet.

Ali ono što je usledilo bilo je mnogo zanimljivije.

Meljničenko nije pozvao na odlazak Putina, ali, i to je veoma značajno „ali", se založio za promenu koja bi okončala vladavinu jednog čoveka u Rusiji.

Rekao je da Rusija treba više da se poveže sa svetom.

Prokopenko smatra da je tajkun pokušao da podstakne javnu raspravu o budućnosti zemlje.

„To je bio poziv bogatim ljudima poput njega da počnu da govore", kaže ona.

Arkadij Ostrovski, novinar koji je sa njim razgovarao, kaže mi da su njih dvojica vodili „napete i žustre razgovore" u „hotelima i kafićima, uglavnom pijući kafu, mnogo kafe, a ponekad i pušeći".

Kaže da se činilo da je Meljničenko „iskreno razmišljao" o njegovim odgovorima, a ne da je pribegavao odgovorima u stilu političkih manipulacija.

U Rusiji ništa nije jednostavno, a većina analitičara smatra da je intervju verovatno obavljen uz neku vrstu saglasnosti Kremlja - prećutne ili izričite.

Ne znamo zašto bi vlast odobrila ovako neuobičajen poziv na promenu.

Moguće je da je time želela da pokaže da u zemlji ipak postoji određeni stepen političkog pluralizma.

Nijedan drugi tajkun nije javno podržao Meljničenka.

Ipak, novinar ima utisak da on nije govorio samo u sopstveno, već i u ime kolega iz poslovnog sveta.

Jahta i stambena zgrada u pozadini u mondenskom mestu Sen Žan Kap Ferat na jugu Francuske
Andrey Rudakov/Bloomberg via Getty Images
Neki tajkuni se možda osećaju ostrkizovanim zbog sankcija zapadnih zemalja i zbog toga ne mogu da lete privatnim avionima ili posećuju mondenska mesta poput Sen Žan Kap Ferata na jugu Francuske, popularnog mesta među ruskim bogatašima

Neki od njih se nadaju da bi posle Putina, Rusija mogla da postane „oligarhijska republika", kako to opisuje novinar Ostrovski, nešto nalik Rusiji iz 1990-ih, kada su konce vlasti u rukama držale poslovne elite.

Na osnovu višegodišnjeg izveštavanja o Rusiji, Ostrovski kaže da mnogi od najbogatijih ljudi u zemlji danas osećaju da su u „potpunom ćorsokaku u koji je ovaj rat doveo Rusiju... da budućnosti nema".

Međutim, čak i ako tajkuni razmišljaju o budućnosti, čini se da su male šanse da u skorije vreme nešto preduzmu.

Brauder, kritičar Putina, kaže da iako su mnogi od njih nezadovoljni, malo je verovatno da će kovati zaveru protiv Putina dok je on živ.

„Svesni su da bi ih Putin ubio kada bi učinili bilo šta čime bi ga ugrozili.

„A Putin je veoma paranoičan čovek niskog rasta".

Sa tim je saglasan Majk Kalvi, američki investitor koji je nekada bio jedan od ključnih ulagača u Rusiji.

„Šta drugo mogu da urade osim da pravo odu u zatvor i izgube imovinu?

„Lako je ljudima koji sede u Londonu da kažu: 'Zašto se jednostavno svi ne suprotstavite i odete pravo u zatvor?'

„A upravo bi se to i dogodilo".

Najbogatiji ljudi u Rusiji nekada su mogli da povlače konce na najvišim nivoima vlasti.

Kada Putin ode sa vlasti, nema sumnje da će pokušati da povrate nekadašnji uticaj.

Pitanje je samo da li će im ostaci sadašnjeg režima to dozvoliti.

Pogledajte video: Trenuci koji su oblikovali Putina

https://www.youtube.com/watch?v=EnoKeNJEpxU

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 11.16.2026)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Pročitajte još