Vučićevo držanje lekcija u skupštini ili odugovlačenje
Filibaster taktika se obično sprovodi tako što poslanici drže beskrajno duge govore sve do isteka predviđenog vremena, kako glasanje ne bi moglo da se održi.
Umesto da se rasprava završi izborom predsednika i potpredsednika Skupštine Srbije, govornica parlamenta postala je mesto dugotrajnog obraćanja Aleksandra Vučića, lidera opozicionog poslaničkog kluba Srbija pobeđuje, čija je okosnica Srpska napredna stranka (SNS).
Dužina njegovih govora jedan je od razloga zbog kojeg konstitutivna sednica nije okončana 17. novembra.
Vučić je „konstantno uzurpirao vreme“ i namerno odugovlačio, što se u politikologiji naziva filibasteringom, kaže Jelena Lončar, profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu, za BBC na srpskom.
„Očigledno je namera da se što više oduži izbor predsednika i potpredsednika skupštine, odnosno da se to što neefikasnije radi.
„Izgleda i da je namera poslanika Vučića da pokaže da i dalje ima značaj u politici time što će držati lekcije drugima, te da u to ubedi sopstvene birače“, dodaje Lončar.
Ova taktika se obično sprovodi tako što poslanici drže beskrajno duge govore sve do isteka predviđenog vremena, kako glasanje ne bi moglo da se održi.
Reč filibastering vodi poreklo od holandske reči vrijbuiter, što znači pljačkaš ili odmetnik, piše enciklopedija Britanika.
Povezuje se i sa značenjem reči iz španskog jezika - filibustero, kako su nazivani pirati i avanturisti u 19. veku koji su pravili nerede u Centralnoj Americi.
Kasnije je u američkom Kongresu ovaj naziv preuzet za političare koji „otimaju" vreme i blokiraju rad Predstavničkog doma i Senata dugim govorima.
„Mislimo da je dobro da Vučić govori što više, što pokazuju i rezultati izbora, on se zgadio velikom broju ljudi i zgadiće se još većem broju ljudi.
„Ohrabrujemo ga da nastavi ovim putem", rekao je Jovo Bakić, šef je poslaničke grupe Studentske liste (SL) na konferenciji za novinare.
'Filibastering taktika nove opozicije'
„Neću da opstruišem, mogao sam ovako da govorim pet dana, ne pada mi na pamet", rekao je Vučić na početku obraćanja prvog dana konstitutivne sednice.
„Verujem da ćemo ovu tačku dnevnog reda završiti najkasnije sutra (sreda) u prepodnevnim satima, ne mislimo da vas zaustavljamo u bilo čemu, želimo da što pre formirate organe, ne sekirajte se, nikakvu vrstu opstrukciju od nas nećete da imate", poručio je novoj većini.
Ali, potom je govorio sat i 40 minuta, najmanje o predlogu SNS-a da novi predsednik skupštine bude njihov kandidat Stojan Radenović, koji je kao najstariji oredsedavao konstitutivnom sednicom.
Kao ovlašćeni predstavnik predlagača kandidata za predsednika skupštine, Vučić je imao neograničeno vreme da govori i mogao je u bilo kom trenutku da se javi za reč.
„Vučić je od 3. do 15. minuta, kada sam ja beležio, govorio o incidentu sa Lidijom Vukićević, o porazu SNS-a, o Radio-televiziji Srbije, o 5. oktobru, o brojanju glasova u Lazarevcu, o nasrtanju na njegovu malenkost, o svinjokolju, o fizionomiji poslanika SNS-a i o bratu Save Manojlovića", rekao je Petar Mitov, poslanik Studentske liste.
„Vreme će biti mnogo ograničenije kada bude završena konstitutivna sednica“, kaže Lončar.
Vučić je, tvrdi ona, „grubo kršio“ član 106 poslovnika, koji poslanike obavezuje da govore isključivo o određenoj tački dnevnog reda.
„On je 90 odsto vremena zapravo pričao o sasvim drugim temama i predsedavajući je bio u obavezi da mu izrekne mere upozorenja i opomene, pa čak i da mu oduzmem reč.
„To od ovog predsedavajućeg (Stojan Radenović iz SNS-a) nije bilo ni očekivano, ali kada predsedavanje preuzme redovni predsednik, očekujem da će skupština početi pristojnije da radi“, zaključuje profesorka.
I u budućnosti očekuje sličnu taktiku od opozicije i Vučića.
„Opozicija uvek ima vreme da govori u raspravi o nekom predlogu, a predsednik poslaničkog kluba ima još dodatnih 20 minuta da priča o tačkama dnevnog reda.
„Vučić će to vreme verovatno koristiti kao i u ovom prvom obraćanju, ali će presudna biti uloga novog predsednika skupštine da obezbedi poštovanje poslovnika i da se govornici drže tačaka dnevnog reda“, smatra Lončar.
Istorija dugih govora
Vučićevo poslaničko obraćanje 17. novembra nije bilo najduže u novijoj istoriji Skupštine Srbije.
U julu 2026. godine, tokom sednice o poverenju vladi Đure Macuta, maratonski govor je održao Miroslav Aleksić, opozicioni političar.
Aleksić je 27. jula počeo da govori nešto posle 10 sati, a završio je oko 14 sati.
Lider opozicionog Narodnog pokreta Srbije tada je iskoristio pravo da govori neograničeno vreme.
Za četiri sata je optužio tadašnju vlast da je uništila zemlju u svim oblastima od školstva i zdravstva, preko poljoprivrede i institucija.
Nabrajao je i, kako je rekao, razne afere i kontroverzne izjave zvaničnika SNS-a i ministara.
Pre deset godina, Aleksandar Vučić je kao mandatar za sastav nove vlade punih šest sati izlagao program.
Pogledajte video: Početak rada skupštine iz ugla BBC reportera
Jedan od ranih primera potiče iz starog Rima - gde je Katon Mlađi sprečavao donošenje zakona kojima se protivio tako što je govorio sve do zalaska sunca, kada je parlament morao da prekine zasedanje.
U Velikoj Britaniji, Henri Bruam je 1828. godine održao govor koji je trajao šest sati, što je najduži govor u istoriji Donjeg doma parlamenta, iako se ne smatra filibasteringom.
Nekadašnji kubanski lider Fidel Kastro je 1960. godine četiri i po sata govorio pred Generalnom skupštinom UN, po čemu je i danas rekorder u tom domu.
Najpoznatiji primeri filibasteringa dolaze iz američkog Senata.
U aprilu 2025. godine, američki senator Kori Buker iz Demokratske stranke oborio je rekord za najduži govor održan u gornjem domu Kongresa svih vremena.
Maratonsko obraćanje senatora bio je simbolični protest protiv predsednika Donalda Trampa.
Govor je trajao 25 sati i četiri minuta.
Pre Bukera, teksaški senator Ted Kruz, republikanac, 2013. godine je govorio 21 sat.
On je tako pokušao da odloži usvajanje zakona u vreme administracije bivšeg predsednika Baraka Obame, koji je iz redova Demokratske stranke.
Rekord je postavio senator Strom Turmond iz Južne Karoline 1957. godine, kada je govorio čak 24 sata i 18 minuta pokušavajući da spreči usvajanje zakona o građanskim pravima, kojim su se proširivala biračka prava Afroamerikanaca.
Ova praksa je viđena i na drugim kontinentima.
U Velikoj Britaniji je 1985. godine poslanik Ivan Lorens govorio četiri sata i 23 minuta protiv zakona o fluorizaciji vode.
Na Novom Zelandu su 2009. godine poslanici pokušali da uspore reformu lokalne samouprave podnošenjem hiljada amandmana, od kojih su mnogi bili napisani na maorskom jeziku, pa ih je bilo potrebno prevesti na engleski.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Konstituisanje Skupštine Srbije: Ko su novi poslanici i kakva je procedura
- Dva scenarija ako Srbija ne dobije budžet do kraja godine
- Kada se konstituiše Skupština Srbije, a kada se formira nova vlada posle izbora
(BBC News, 11.18.2026)

















