Zelenilo-Beograd bez saglasnosti za šatore u Pionirskom parku, Forbs istražuje

Beta pre 55 minuta

Javno komunalno preduzeće (JKP) Zelenilo-Beograd nije izdalo saglasnost, odobrenje niti bilo koji drugi akt kojim bi bilo dozvoljeno postavljanje šatora, montažnih objekata i drugih privremenih konstrukcija u Pionirskom parku, tokom perioda u kojem su se oni tu i našli, objavio je Forbs Srbija.

Postavljaju se pitanja, ako preduzeće koje upravlja prirodnim zaštićenim dobrom nije odobrilo postavljanje objekata, ko je onda to učinio, kako je do toga došlo i zašto nadležne institucije nisu reagovale, posebno imajući u vidu da su stručnjaci još tokom trajanja "opsade" parka upozoravali na kršenje propisa i moguća ozbiljna oštećenja.

Za Forbs je ranije inspektor, koji je želeo da ostane anoniman, objasnio da je JKP Zelenilo-Beograd zaduženo za upravljanje javnim, zelenim površinama u Beogradu, ali i za davanje saglasnosti za njihovo korišćenje.

Forbs Srbije uputio je pitanja o inspekcijom nadzoru u Pionirskom parku i Sekretarijatu za inspekciju, nadzor i komunikaciju Grada Beograda, konkretnije, Sektoru za komunalnu inspekciju i Sektoru za zaštitu životne sredine.

Od Sekretarijata zatražili su odgovore na pitanja da li su nadležne inspekcije dobile nalog za nadzor zbog postavljanja šatora i drugih objekata u Pionirskom parku, šta je eventualnim kontrolama utvrđeno i koje mere su preduzete.

Upitali su ih da li su primili prijave građana, kao i kako se utvrđuju odgovornost i naknada eventualne štete. Odgovore na ta pitanja nisu dobili.

Zbog toga je Forbs 30. oktobra podneo i dva zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, jedan Sektoru za komunalnu inspekciju, a drugi Sektoru za zaštitu životne sredine.

U odgovoru na zahteve, Sekretarijat je naveo da će oni biti spojeni u jedan postupak, uz obrazloženje da se oba zahteva odnose na inspekcijski nadzor nad privremenim objektima u Pionirskom parku.

Međutim, Sekretarijat do objavljivanja teksta nije dostavio tražene informacije Forbsu o tome da li su inspekcije kontrolisale park, šta su eventualno utvrdile i koje mere su preduzete, iako je od podnošenja zahteva prošao zakonski rok od 15 dana za postupanje.

Podseća se da je inspektor u razgovoru za Forbs, objasnio da oni ne mogu samoinicijativno da izađu na teren bez naloga rukovodioca inspekcije.

"Jedna od odredbi zakona jeste da inspektor ne sme bez naloga da izađe na teren. Ja mogu da vidim neke protivzakonite radnje. Ipak, ne smem da odem na lice mesta ukoliko od rukovodioca inspekcije ne dobijem nalog za taj inspekcijski nadzor", rekao je.

On je u razgovoru ukazao i na odgovornost rukovodioca inspekcije koji nije naložio kontrolu.

"Odgovoran je rukovodilac inspekcije koji je imao saznanja da je to postavljeno. On je trebalo da izda nalog inspektoru da izađe na lice mesta. Ne može se reći da on nije imao informacije da je to postavljeno na javnoj površini", rekao je inspektor za Forbs.

Stručnjaci iz Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije (UPAS) već su izvršili terenski uvid nakon uklanjanja šatora i drugih privremenih objekata, te je njihov zaključak da su na celokupnom području parka nastala oštećenja vegetacije i zemljišta, koja zahtevaju stručnu procenu i hitno reagovanje institucija.

UPAS je tim povodom uputio zvaničan dopis JKP Zelenilo-Beograd i apelovao na institucionalnu odgovornost.

Iz Udruženja je predloženo formiranje stručne komisije, u kojoj bi se našli predstavnici Zelenila, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, nadležnih gradskih sekretarijata, kao i stručnjaci UPAS-a i predstavnici Šumarskog i Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Kako se navodi, jedan od prvih zadataka takve komisije trebalo bi da bude izrada detaljnog ekspertskog izveštaja o nastaloj šteti, što bi podrazumevalo pedološku analizu zemljišta, popis stepena oštećenosti svakog pojedinačnog stabla, kao i procenu stanja infrastrukture, staza, mobilijara i zalivnog sistema.

Iz UPAS-a su upozorili i na to da dalje neplanske intervencije mogu dodatno da ugroze već degradiran ekosistem parka.

Koliko se prostor promenio tokom perioda, kako se navodi, može se videti i na satelitskim snimcima Google Earth-a, gde su fotografije iz marta 2022. i marta ove godine.

Forbs navodi da bi obnova travnjaka Pionirskog parka mogla da košta stotine hiljada evra. Prema proceni UPAS-a, obnova travnjaka setvom, zajedno sa pripremnim radovima, koštala bi između devet i 15 evra po kvadratnom metru. Ukoliko bi se koristio travni tepih, cena bi iznosila od 15 do 25 evra po kvadratnom metru.

Pod travnjacima nalazi se oko 17.500 kvadratnih metara, samo obnova ove površine mogla bi da košta između 157.500 i 262.500 evra setvom, odnosno između 262.500 i 437.500 evra postavljanjem travnog tepiha.

"Ove procene odnosile su se isključivo na obnovu travnjaka i ne predstavljaju konačnu cenu sanacije. U njih nisu uračunati eventualni troškovi popravke zalivnog sistema, nege ili zamene oštećenih stabala i žbunja, sanacije staza, mobilijara i drugih elemenata parka", piše Forbs.

Precizna procena troškova može se utvrditi tek nakon detaljnog pregleda zatečenog stanja.

(Beta, 19.11.2026)

Povezane vesti »

Pročitajte još