Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi kopnenu granicu, Podgorica odbija jednostrano rešenje

Beta pre 2 sata

 Hrvatska očekuje da Crna Gora prihvati predlog sporazuma kojim bi se potvrdila nekadašnja republička granica na kopnu, dok je spremna da pitanje razgraničenja na moru rešava naknadno, izjavila je danas državna sekretarka hrvatskog Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.

Ona je, reagujući na pismo crnogorskog ministra pravde Bojana Božovića, koji je odbacio mogućnost jednostranog utvrđivanja granice, rekla da Zagreb očekuje konkretan odgovor Podgorice na dostavljeni predlog sporazuma.

Metelko-Zgombić je, kako prenosi Radio-televizija Crne Gore (RTCG), ocenila da potvrđivanje nekadašnje republičke granice nije pitanje novog razgraničenja, već prihvatanja načela međunarodnog prava i Badinterove komisije, prema kojima su granice bivših jugoslovenskih republika postale državne granice.

Prema njenim rečima, stručnjaci dve države su upoređivanjem katastarskih podataka utvrdili nekadašnju republičku granicu, a Hrvatska očekuje da Crna Gora to i formalno potvrdi.

Hrvatska zvaničnica je istovremeno poručila da Zagreb ne želi da nerešeno pitanje granice na moru uspori evropski put Crne Gore i da je spreman da se o tom pitanju razgovara kasnije.

Crnogorski ministar pravde i šef pregovaračkog tima sa Evropskom unijom (EU) Bojan Božović je u pismu hrvatskoj strani naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje principe Badinterove komisije, ali da njihovo prihvatanje ne podrazumeva saglasnost sa jednostrano određenom graničnom linijom.

Božović je poručio da Podgorica ne može prihvatiti rešenje koje nije rezultat pregovora i sporazuma dve države, niti pristati da se napredak Crne Gore u evropskim integracijama uslovljava prihvatanjem hrvatskog predloga.

On je najavio da će Crna Gora pripremiti svoj nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru, a da bi, ukoliko dogovor izostane, dve države mogle zajednički da se obrate međunarodnoj sudskoj ili arbitražnoj instanci.

Hrvatski premijer Andrej Plenković prethodno je upozorio da Crna Gora neće moći da završi pristupne pregovore sa EU ukoliko ne prihvati hrvatski predlog ugovora o kopnenoj granici, zasnovan na načelima Badinterove komisije.

Spor oko razgraničenja između dve države, posebno u području poluostrva Prevlaka na ulazu u Bokokotorski zaliv, traje od raspada bivše Jugoslavije.

Crna Gora i Hrvatska potpisale su 2002. godine Protokol o privremenom režimu duž južne granice, kojim je uređena kontrola nad kopnenim i morskim područjem oko Prevlake, ali konačni sporazum o razgraničenju još nije postignut.

Hrvatska je u oktobru dostavila članicama EU osam zahteva koje povezuje sa podrškom završetku crnogorskih pristupnih pregovora. Među njima su pitanja granice, vlasništva nad školskim brodom "Jadran", ratnih zločina, obeštećenja bivših zatočenika logora Morinj, nestalih osoba i imovinskih prava hrvatskih državljana.

Zagreb od decembra 2024. godine blokira zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku, a ove godine uskratio je saglasnost i za zatvaranje poglavlja 14 i 15, koja se odnose na saobraćaj i energetiku.

Metelko-Zgombić je danas obrazložila da Hrvatska ima primedbe na dokumentaciju Crne Gore za poglavlje 15, jer smatra da je prikazivanje crnogorskog epikontinentalnog pojasa u suprotnosti sa privremenim režimom razgraničenja iz 2002. godine.

Crna Gora je danas u Briselu privremeno zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, čime je broj zatvorenih povećan na 25 od ukupno 33. Podgorica planira da preostala poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi postala članica EU 2028. godine.

(Beta, 19.11.2026)

Povezane vesti »

Ključne reči

Pročitajte još