Kineski model veštačke inteligencije DipSik analizira moguće ishode protesta u Srbiji

Beta pre 1 dan

Trenutni protesti u Srbiji protiv predsednika Aleksandra Vučića predstavljaju najveći izazov njegovom autoritarnom režimu od kako je 2014. došao na vlast i, mada potpuni kolaps režima nije izvestan, protesti su otkrili ozbiljne slabosti u autoritarnom sistemu vlasti čineći njegov dugoročni politički opstanak sve neizvesnjim.

Do takvog zaključka došao je kineski model veštačke inteligencije (AI) DipSik (DeepSeek), upitan da proceni ishod protesta u Srbiji.

Analizom dostupnih izvora DipSik je predvideo pet mogućih ishoda protesta u Srbiji. To su  postepeno slabljenje Vučićeve vlasti, pad režima za šta bi ključni momenat bilo formiranje prelazne vlade i organizovanje slobodnih izbora, gušenje protesta ili manipulacija izborima, pritisak spolja i dugoročne sistemske reforme.

Najverovatniji scenario, po oceni kineskog modela AI, jeste "produženi zastoj", pri čemu bi Vučić uz manje ustupke, zadržao ključne poluge vlasti kroz izbore ili kadrovske promene među lojalistima.

Naglašava se, međutim, da istrajnost protesta, kao i široka društvena podrška (prema nekim podacima 61 odsto građana) ukazuju da prelomni trenutak nije isključen.

Obrazlažući prvi od pet mogućih ishoda koje je predvideo - postepeno slabljenje Vučićeve vlasti -  DipSik piše da se Vučićeva "aura nepogrešivosti" polako urušava s opadanjem poverenja građana u njegov režim i da bi, ukoliko se protesti nastave, njegov uticaj mogao dodatno oslabiti, posebno ako mediji, koji su ranije bili pod njegovom kontrolom, počnu da prilagođavaju izveštavanje zahtevima javnosti.

Drugi mogući ishod je potencijalni kolaps režima, ocenjuje DipSik uz zaključak da bi ključni trenutak mogao biti formiranje prelazne vlade za organizovanje slobodnih izbora, što je sve glasniji zahtev i građana i stručnjaka.

Treći potencijalni ishod bilo bi gušenje protesta ili manipulacija izborima jer Vučić i dalje ima značajnu institucionalnu moć, odbacuje zahteve za formiranje prelazne vlade i mogao bi da raspiše vanredne izbore, a postoji i bojazan od potencijalne upotrebe sile, procenjuje DipSik.

Kao četvrti mogući ishod DipSik razmatra ulogu spoljnih faktora navodeći da je reakcija EU na proteste u Srbiji mlaka, verovatno iz strateških interesa za potencijalna nalazišta litijuma u Srbiji i zbog uloge Beograda u stabilnosti Balkana.

Dodaje međutim da bi dugotrajni protesti mogli primorati EU da preispita svoj stav, posebno ukoliko stagniranje demokratije u Srbiji ugrozi pregovore o pridruživanju Uniji.

Dugoročne sistemske reforme, po proceni DipSika, peti su potencijalni ishod u Srbiji jer su protesti postepeno pomerili fokus sa trenutnih zahteva poput odgovornosti za tragediju u Novom Sadu, do širih sistemskih pitanja poput borbe protiv korupcije, nezavisnosti sudstva i uvođenja ograničenja mandata.

Ako pokret uspe, mogao bi postaviti temelje za ustavne reforme koje bi onemogućile ponovnu konsolidaciju autoritarne vlasti. Međutim, za to je potrebno očuvanje jedinstva među učesnicima protesta i saradnja sa opozicionim grupama, što se za sada izbegava, navodi kineska veštačka inteligencija.

(Beta, 19.02.2025)

Povezane vesti »

Ključne reči

Društvo, najnovije vesti »